Objavljeno: 19. 05. 2020. , Ažurirano: 20. 05. 2020.

U Prijedlogu odluke o izmjeni Odluke o naknadi za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju i Prijedlogu Uredbe o kriterijima za plaćanje umanjene naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike nije uvažilo nijedan prijedlog HGK niti bilo kojeg drugog sudionika javnog savjetovanja.

Komora je predlagala da se predloženo umanjenje visine naknade za tvrtke s potrošnjom električne energije većom od 1 GWh godišnje primjenjuje i na manje potrošače jer bi po prihvaćenom modelu tek 85 tvrtki od ukupno 809 moglo ostvariti to pravo.

„Predloženi model kao uvjete određuje da tvrtka mora imati godišnju potrošnju električne energije veću od 1 GWh te električni intenzitet (omjer troškova za električnu energiju i bruto dodane vrijednosti) veći od pet posto, odnosno veći od 20 posto za velik broj industrijskih tvrtki u proizvodnji namještaja, tekstila, kože i obuće te nekim drugim industrijama. Time se prednost daje velikim potrošačima električne energije u odnosu na one manje iako i drugi proizvođači također mogu imati velik udio troškova za struju. Stoga je HGK, u dogovoru sa svojim članicama, predlagao da se prednost daje kriteriju udjela troškova za električnu energiju u ukupnim troškovima jer bi se tako obuhvatio veći i reprezentativniji broj tvrtki kojima troškovi za električnu energiju predstavljaju znatnu stavku u poslovanju, a ne bi se kompromitirale spomenute EU smjernice“, istaknuo je potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš, dodavši da je sporna i klasifikacija tvrtki po NKD-u.

Iz Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK naglasili su kako je dosta tvrtki iz tog sektora vrlo blizu praga od 1 GWh, ali ga ne prelaze, stoga će biti najviše pogođene jer će njihova izravna konkurencija praktički dobiti znatne pogodnosti smanjenjem naknade, a oni će upravo izgubiti mogućnost povećanja obujma aktivnosti promatrane industrije paralelno uz njenu konkurentnost.

Iz redova tvrtki Udruženja poljoprivrede tražilo se ukidanje naknade za tvrtke koje koriste vlastita postrojenja OIE izvan tarifnog sustava te viškove predaju u mrežu, a njihovo se vlastito korištenje obnovljive energije ni na koji način ne vrednuje.

Direktor bjelovarske tvrtke Gala i predsjednik ŽK Bjelovar Jakov Ćorić smatra da tvrtke poput njegove, koje već proizvode energiju za svoje potrebe koristeći OIE, treba u potpunosti osloboditi plaćanja te naknade. „Time bi se dodatno potaknulo na nova ulaganja u OIE te da se tvrtke koje tek planiraju uvesti sustav proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije brže uključe u projektiranje i izvedbu“, kazao je Ćorić, napomenuvši kako Gala godišnje troši 900.000 kWh pa ne zadovoljava kriterije za umanjenje naknade, ali putem fotonaponskog sustava (vlastita investicija) zadovoljava više od 50 posto svojih potreba, točnije 485.000 kWh.

Zato je HGK za takve tvrtke predložio ukidanje plaćanja OIE naknade budući da same pridonose povećanju udjela obnovljive energije u ukupnoj potrošnji, za što ne dobivaju nikakvu drugu naknadu.

Uz poljoprivrednike i drvoprerađivače, svoje su zahtjeve imale i tvrtke iz Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK, Udruženja tekstilne i odjevne industrije te Grupacije za gumu, a uključile su se i tvrtke koje imaju postrojenja u sustavu ETS-a kojima će se povećati naknada za OIE, a članice su Zajednice HGK za zaštitu okoliša u gospodarstvu. Svi su oni detaljno obrazložili i argumentirali svoje prijedloge, no Ministarstvo ništa od navedenog nije prihvatilo.