U organizaciji Stalnog arbitražnog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Centra za medijaciju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, 8. i 9. svibnja 2024. održan je XIX. Kolokvij o arbitraži i medijaciji. Kolokvij je održan u hotelu Well – Terme Tuhelj u Tuheljskim Toplicama.

Cilj ovog tradicionalnog kolokvija je razmjena iskustava Stalnog arbitražnog sudišta i Centra za medijaciju s predstavnicima sudova i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, koji, u skladu s pozitivnim propisima o alternativnim oblicima rješavanja sporova (arbitraži i mirenju), mogu pružati pomoć tijekom tih postupaka ili odlučivati o odlukama donesenim u tim postupcima odnosno biti uključeni u njih. Kolokvij je uvijek usmjeren na aktualne probleme arbitražnog rješavanja sporova i rješavanja sporova medijacijom i rasprava je pri tome prvenstveno usmjerena na primjenu i tumačenje mjerodavnih propisa te o arbitražnoj, medijacijskoj i sudskoj praksi.

U skladu s dugogodišnjom praksom u radu kolokvija sudjeluju članovi Predsjedništva Stalnog arbitražnog sudišta i predsjednica Centra za medijaciju, suci Ustavnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Trgovačkog suda u Zagrebu, Županijskog suda u Zagrebu, Općinskog građanskog suda u Zagrebu, predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, predstavnici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te predstavnici centara i udruga za medijaciju.

Izvor: HGK

Izvor: HGK

Izvor: HGK

Izvor: HGK

Na prvom danu kolokvija raspravljalo se o arbitraži, a razmotrile su se dvije teme:

• Prva tema o kojoj se raspravljalo bila je praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske i trgovačkih sudova, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Trgovačkog suda u Zagrebu u sudskim postupcima povodom tužbe za poništaj pravorijeka, prema članku 36. Zakona o arbitraži, kao jedinog pravnog sredstva protiv pravorijeka.  Analiza odluka pokazuje da se poništaj pravorijeka tražio iz razloga koji su se odnosili na valjanost ugovora o arbitraži, povredu pravila o ravnopravnosti i saslušanju stranaka i o sastavu arbitražnog suda u arbitražnom postupku u kojem je pravorijek donese, na sadržaj obrazloženja pravorijeka, ponajprije na nedostatnost razloga u obrazloženju pravorijeka za odluke arbitražnog suda u pogledu zahtjeva i prigovora istaknutih u arbitražnom postupku, nedostatak potpisa pravorijeka i protivnost pravorijeka javnom poretku.  Sve pravorijeke protiv kojih je bila podnesena tužba za njihov poništaj, osim jednog, bili su doneseni u arbitražnim postupcima koji su se vodili pred Stalnim arbitražnim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Od preko dvadeset postupaka za poništaj pravorijeka koji su vođeni u razdoblju 1919.-2024. samo su dva pravorijeka poništena. Rasprava je pokazala da bi prilikom moguće izmjene i dopune Zakona o arbitraži trebalo izostaviti, ili bitno ograničiti razloge za poništaj pravorijeka koji se odnose na obrazloženje i potpis pravorijeka, u odnosu na pozitivno rješenje.
• Druga tema iz područja arbitražnog prava bila je izuzeće arbitara. Temelj za raspravu bile su IBA Smjernice o sukobu interesa u međunarodnoj arbitraži (veljača, 2024.) i zahtjevi za izuzeće arbitara koji su bili postavljeni u arbitražnim postupcima pred Stalnim arbitražnim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. U raspravi je istaknuto da kod samog pokretanja postupka za izuzeće arbitra vrijedi subjektivno stajalište, odnosno da se radi o razlogu koji „u očima stranke“ pobuđuje sumnju u nezavisnost i nepristranost arbitra. Međutim, prilikom ocjene njegove osnovanosti, postojanje razloga treba ocjenjivati s objektivnog gledišta, odnosno da se radi o razlogu za koji treća osoba koja je upoznata s relevantnim činjenicama i okolnostima smatra da pobuđuje opravdanu sumnju u nezavisnost i nepristranost arbitra.

Izvor: HGK

Drugi dan Kolokvija bio je posvećen rješavanju sporova medijacijom.

U prvom dijelu Kolokvija sudionici su raspravljali  o provedbi Zakona o mirnom rješavanju sporova. Zakon o mirnom rješavanju sporova stupio  je na snagu 29. lipnja 2023. godine. Najvažnije izmjene u Zakonu su osnivanje Centra za mirno rješavanje sporova kao javne ustanove sa sjedištem u Zagrebu, svojstvo medijatora stječe se upisom u Registar medijatora, Centar daje suglasnost za rad institucijama za mirno rješavanje sporova, a uvodi se i obavezna medijacija u sporovima radi naknade štete.

Centar za mirno rješavanje sporova osnovan je rješenjem Ministarstva pravosuđa i uprave od 24. srpnja 2023. godine i zakonom je ovlašten osnovati i voditi Registar medijatora te Registar institucija za medijaciju. Oba ta registra Centar osniva i vodi na temelju javne ovlasti.

• Ravnatelj Centra za mirno rješavanje sporova Marin Vuković informirao je sudionike Kolokvija o radu Centra.
• Predstavnici Centara za mirenje i Hrvatske udruge za medijaciju iznijeli su svoja iskustva u primjeni  Zakona o mirnom rješavanju sporova.
• Sanja Tafra, predsjednica Centra za mirenje pri Hrvatskoj odvjetničkoj komori i Ivana Šimić, tajnica Centra za mirenje i Suda časti pri Hrvatskoj obrtničkoj komori govorile su o medijaciji pred njihovim Centrima za mirenje.
• Srđan Šimac, predsjednik Hrvatske udruge za medijaciju iznio je svoja iskustva vezana uz edukaciju medijatora i medijaciju.
• Glavna državna odvjetnica, gospođa Zlata Hrvoj - Šipek prezentirala je sudionicima postupke medijacije iz nadležnosti državnih odvjetništava. Prema članku 186.a ZPP-a Državno odvjetništvo sve veći broj predmeta rješava upravo na ovaj način, čime štedi državi velika sredstva.
• Sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Janja Marijan Žabek i sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Iva Buljan govorile su  o iskustvima medijacije na sudovima. Naglasile su kako je veliki broj riješenih predmeta i iskustvo koje je na taj način stečeno o rješavanju sporova, na temelju zajedničkog interesa stranaka, uz sudjelovanje sudaca kao medijatora, izuzetno  značajno, ne samo u kontekstu medijacije, nego i uopće u kontekstu svega onoga što se hoće napraviti od pravosuđa, uključujući problem efikasnosti.
• Vanja Bilić, medijator, govorio je o provedbi nagodbe iz medijacije.
• Sudionici Kolokvija suglasili su se kako je nužno kontinuiramo raditi na promociji izvansudskog rješavanja sporova putem arbitraže i medijacije. 

Izvor: HGK

Izvor: HGK