Vrijeme održavanja: 11.11.2021.

Objavljeno: 11. 11. 2021. , Ažurirano: 19. 11. 2021.

Metaloprerađivački sektor u Hrvatskoj ima velik izvozni potencijal. U sklopu projekta Fit4Globe HGK je izračunala da u metalskoj branši, koju čini gotovo 2500 hrvatskih tvrtki, neostvareni izvozni potencijal iznosi 439 milijuna dolara, a kao ključna tržišta prepoznata su zahtjevna tržišta poput njemačkog, američkog i austrijskog.

Upravo je s austrijskim tvrtkama iz metaloprerađivačkog susreta jučer održan već tradicionalni susret u organizaciji HGK i EEN Hrvatska, u suradnji s Austrijskim uredom za vanjsku trgovinu u Zagrebu, na kojem je sudjelovalo 40-tak tvrtki. Neke od austrijskih firmi, ali i hrvatskih, redovito sudjeluju na ovim razgovorima te je kroz sedam izdanja i gotovo tisuću razgovora u Hrvatskoj partnere tražilo oko 70 austrijskih firmi.

DSCF4169.jpg
Na B2B razgovorima sudjelovalo je oko 40 tvrtki; Izvor: HGK.


Jedna od hrvatskih tvrtki koja redovito sudjeluje na događanju je i Pro-lim, koja već godinama surađuje s austrijskim tvrtkama, a jedna od tih suradnji je i plod prošlih susreta. Direktor Pro-lima Dalibor Delić ističe da razgovore smatraju korisnima i dobrim načinom da se ostvare nova poslovna poznanstva. "Dvije tvrtke s kojima smo ostvarili kontakt su potpora metaloprerađivačima, kao dobavljači posebnih komponenata te kao certificirani nadzor tvrtki i proizvoda", kaže Dalić o iskustvu s posljednjeg izdanja.

S ukupnom robnom razmjenom u 2020. od preko 2,4 milijarde eura, Austrija zauzima peto mjesto na rang listi hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera te je naše šesto izvozno odredište, no i dalje se nastavlja stalno prisutan deficit Hrvatske u međusobnoj robnoj razmjeni. Metaloprerađivački sektor značajno doprinosi razmjeni, no nužno je intenzivirati suradnju kroz povezivanje firmi i upravo ovakve susrete.

DSCF4171.jpg
Neke od austrijskih firmi, ali i hrvatskih, redovito sudjeluju na ovim razgovorima; Izvor: HGK.


S austrijskim tvrtkama surađuje i Waterjet service, tvrtka koja koristi modernu tehnologiju rezanja vodenim mlazom sa širokom primjenom u strojarstvu, građevini, dizajnu interijera i obradi specijalnih materijala. Prisutni su na i na tržištima Slovenije i Njemačke. "Sastali smo se s tvrtkama koje su prisutne u industriji strojogradnje, projektiranja strojarskih konstrukcija, izrade gotovih metalnih proizvoda te mjerne tehnike", kaže njezin direktor Tomislav Palatinuš.

Na sastancima je sudjelovalo i Željko Zimić iz tvrtke Elektroda Zagreb. Očekuje nastavak kontakata s dvije tvrtke u domeni zavarivanja, a neke od ostalih tvrtki s kojima su kontaktirali će prenijeti podatke o njima i svojim poslovnim partnerima. "Inače surađujemo s nekoliko kupaca iz Austrije, a još smo prisutni na 20-tak tržišta u Europi", kaže Zimić.

DSCF6262.jpg
Direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu Sonja Holocher-Ertl; Izvor: HGK.


Metalska branša je inače jedan od značajnijih sektora. Danas zapošljava 38.800 ljudi te čini 7,7% ukupnog obujma industrijske proizvodnje i 11,8% BDV-a cijele prerađivačke industrije. 2019. je imala udjel od 10,5% (19,4 mlrd. kn) u ukupnim prihodima prerađivačke industrije, a za 43% prihoda (8,4 milijarde kn) zaslužne su mikro i male tvrtke koje čine 96% poduzetnika te branše.

"Organiziramo ovaj susret već dugi niz godina s velikim uspjehom. Postoji visoka svijest austrijskih tvrtki o kvalitetnim dobavljačima u Hrvatskoj. U kontekstu pandemije, svi imaju iste izazove s rastućim cijenama i problemima u dobavnim lancima. U ovakvim vremenima još je važnije jačati međunarodnu suradnju", rekla je Sonja Holocher-Ertl, direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu.

DSCF6304.jpg
Ivan Barbarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove; Izvor: HGK.


"Izvoz ovog sektora u vrijednosti milijardu eura trenutačno ima udio od 6,5% naše ukupne robne razmjene s inozemstvom", rekao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove Ivan Barbarić, istaknuvši da je za daljnji razvoj ključna i modernizacija sektora kako bi se ostvarilo poboljšanje konkurentnosti, što znači uvođenje robotike i povezivanje na računalne sustave.