Površina županije: 7.486 km2
BDP po stanovniku (2017.): 73.601 kn
Ukupan broj stanovnika (procjena DZS sredinom 2019.): 168.213
Ukupno aktivno stanovništvo (zaposleni + nezaposleni) na dan 31.07. (2020.) iznosi 63.630
Ukupan broj zaposlenih na dan 31.07. (2020.) iznosi 58.974
Ukupan broj nezaposlenih na dan 31.07. (2020.) iznosi 4.656
Stopa registrirane nezaposlenosti aktivnog stanovništva, na dan 31.07. (2020.) iznosi 7,3%
Broj poduzetnika (predani GFI za 2019.): 5.144
Zaposleni u gospodarstvu, prosjek na temelju broja sati: 27.197
Ukupni prihodi gospodarstva: 16.034,4 milijuna kuna
Udjel prihoda od prodaje u inozemstvu u ukupnim prihodima: 23,2%

Potencijali Zadarske županije

Zadarska županija je jedna od 20 županija u zemlji, jedna od sedam priobalnih županija i nalazi se u samom središtu hrvatskog dijela jadranske obale. Grad Zadar je administrativno, obrazovno i gospodarsko središte županije/regije u kojem se nalazi preko 60% ekonomskih kapaciteeta županije (ostvarenih prihoda, zaposlenih, izvoza, broja tvrtki).

Gospodarstvo Zadarske županije relativno je malo, ali raznoliko i s razvojnim potencijalima u nekoliko različitih sektora. Gospodarstvo Zadarske županije u bitnim ekonomskim pokazateljima čini približno 2,5 - 3% gospodarstva RH, osim u sektorima; turizma gdje je udio i do 14%., pomorskom prometu do 40% te u marikulturi preko 70% ukupnih kapaciteta u državi.

Iz ovih podataka vidljivo je da Zadarska županija i grad Zadar žive na moru i od mora, od tzv. „plave ekonomije“ koja počiva na tri navedena stupa. Marikultura i ribarstvo, brodarstvo i turizam Zadarske županije imaju poseban značaj za cijelu zemlju, zbog njihova visokog udjela u navedenim djelatnostima na državnoj razini.

Strukturu gospodarstva Zadarske županije prema ukupnom prihodu, uz ostale djelatnosti, dominantno čine: trgovina, prerađivačka industrija, turizam, ribarstvo i marikultura, te brodarstvo.

Uzgajivači bijele ribe i tune u Županiji čine čak 72% ukupne hrvatske marikulture prema kriteriju koncesionirane površine mora i prodanim količinama, a velik broj pogodnih lokacija na obali i otocima omogućava širenje ove djelatnosti bez velikog onečišćenja okoliša ili ugroze turizma. More je i izvor sirovina za ribarsku industriju, ali ribarstvo je limitirano prirodnim resursima i zakonskim ograničenjima ulova.

U Zadru je sjedište najveće brodarske tvrtke, koja (s tvrtkom kćeri) čini 40% nosivosti trgovačke flote u zemlji, što snažno utječe na uspješnost županijskog gospodarstva u cjelini i na životni standard obitelji pomoraca.

Zahvaljujući zemljopisnom položaju i ulaganjima u prometnu infrastrukturu, najveći potencijal gospodarstva Zadarske županije je u turizmu i djelatnostima koje ga nadopunjuju. Trenutni kapacitet je gotovo 191.025 kreveta, bez vezova u marinama. Turističkih dolazaka u županiju je preko 2 milijuna, a noćenja 15,1 milijuna godišnje, što čini udjel od 14% hrvatskog turizmu. Turizam u našoj regiji ima multiplikativne efekte na gotovo sve sektore gospodarstva.

Uz prehrambenu industriju baziranu na sirovinskoj osnovi iz mora i Ravnih kotara, a izvozno orjentirana prerađivačka industrija oslanja se na proizvodnju metalnih komponenti za automobilsku i farmaceutsku industriju.

Izvozno orijentirano gospodarstvo održava pozitivnu bilancu razmjene roba i usluga s inozemstvom, a izvozom usluga turističkog i brodarskog sektora ta je izvozna orijentacija još naglašenija (vrijednost 480 milijuna eura).

Razvijena infrastruktura pomaže da se ovo područje, osobito grad Zadar, razvije u prometno čvorište na granici EU i prekomorskog svijeta.

Nova moderna autocesta A-1 čini Zadarsku županiju vrlo lako dostupnim odredištem. Autocesta A-1 je spojena na europsku cestovnu mrežu, a Zračna luka Zadar povezuje Zadar izravno sa 40-ak europskih destinacija niskotarifnim zračnim prijevoznicima. Međunarodna luka Gaženica (teretna luka; terminal za kruzere; RO-RO terminal; putnički terminal) je izravno povezana s autocestom A-1 i čini jedinstveno pomorsko čvorište na jadranskom moru, s potencijalom za razvoj mnogih uslužnih djelatnosti. Sve navedeno, uz dobar obrazovni sustav koji nudi mladu, obrazovanu radnu snagu i produktivnost po vrlo konkurentnim troškovima, te prirodna bogatstva brojnih zaštićenih područja čini grad Zadar i cijelu regiju zanimljivu za ulaganja.

Zadnja velika državna investicija u luku Gaženicu privukla je koncesionara koji će Zadru osigurati poziciju home port-a brodovima za kružna putovanja, što jamči dodatnu zaposlenost i potencijal za razvoj u popratnim djelatnostima. Potencijal za investicije vidi se u gradnji hotela visoke kategorije kojih je nedovoljno, te ruralnom turizmu u zaleđu , uz očekivanu realizaciju većih projekata u turizmu.

Uz nedovoljno iskorištene poljoprivredne površine, mogućnost za investiranje nisu iskorištene u marikulturi i preradi ribe, investicije u alternativne izvore energije, posebno u uvjetima strategijskog opredjeljenja Europske unije za energetsku neovisnost, te ulaganja u teretnu luku radi privlačenja tereta.

Brojne opremljene gospodarske zone nude povoljno mogućnosti za nove investicije u prerađivačkoj industriji i trgovini, sa osiguranom poduzetničkom infrastrukturom.

Struktura ukupnih prihoda gospodarstva Zadarske županije u 2019. godini

Struktura ukupnih prihoda gospodarstva Zadarske županije u 2019. godini.jpg

Izvor: FINA; Obrada: HGK-ŽK Zadar

Gospodarstvo Zadarske županije temelji se na sektorima trgovine, prerađivačke industrije, turizma, pomorskog prometa, građevinarstva, ribarstva i poljoprivrede, te obrtništva.

U 2019. poslovnoj godini nastavljen je rast gotovo svih relevantnih pokazatelja uspješnosti gospodarstva. Godišnje izvještaje predao je rekordan broj obveznika poreza na dobit u Zadarskoj županiji, njih ukupno 5.144. Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 16.034,4 milijuna kuna i u odnosu na prethodnu, dotad rekordnu 2018. godinu povećani su za 7,8%, dok su ukupni rashodi rasli nešto sporije, bili su 5,8% viši nego prethodne godine. Zato je dobit, odnosno saldo dobiti i gubitka prije oporezivanja, bila viša nego prethodne godine, iznosila je 976,5 milijuna kuna, odnosno za 54,7% je bila viša nego u 2018. godini. To je ujedno i najveća godišnja dobit gospodarstva Zadarske županije u modernoj hrvatskoj državi. Tvrtke koje su iskazale dobit (agregirana dobit prije oporezivanja iznosila je 1.354,8 mil. kuna) imale su povećanje dobiti za 8,4% u odnosu na ukupnu dobit tvrtki koje su u 2018. iskazale dobit, dok su tvrtke koje su iskazale gubitak (agregirani gubitak prije oporezivanja iznosio je 378,3 mil. kuna) imale gubitak manji za 38,9% u odnosu na ukupni gubitak onih tvrtki koje su u 2018. iskazale gubitak.

U 2019. godini su rasli i prihodi od prodaje u inozemstvu i to za 2,6%. Na kraju godine vrijednost aktive gospodarstva Zadarske županije iznosila je 30,24 milijarde kuna ili 7,6% više nego prethodne godine, a stavka Kapital i rezerve iznosila je 8,43 milijarde kuna ili 10,1% više nego prethodne godine. Povećan je broj zaposlenih za 7,3% na rekordnih 27.197 zaposlenika, također uz rast prosječne neto mjesečne isplaćene plaće od 3,0%. Stavka Bruto investicija u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu (AOP278) s iznosom od 1.703,2 mil. kuna ostala je na prošlogodišnjoj razini, a stavka Bruto investicija samo u novu dugotrajnu imovinu s iznosom od 515,9 mil. kuna investiranih u 2019. godini bila za 3,4% manja od vrijednosti investiranja u novu dugotrajnu imovinu u 2018. godini.

U apsolutnim iznosima najveći rast ukupnih prihoda pojedinih sektora gospodarstva Zadarske županije zabilježen je u području Trgovine (594,8 mil. kuna) i Građevinarstva (376,9 mil. kuna). Smanjenje ukupnih prihoda zabilježeno je jedino u područjima Poslovanje nekretninama (-279,0 mil. kuna) i Financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (-56,3 mil. kuna). Također, nekoliko odjeljaka Prerađivačke industrije imalo je smanjenje ukupnih prihoda (Proizvodnja namještaja, Proizvodnja pića, Prerada drva), ali i odjeljci Ribarstvo te Šumarstvo i sječa drva u sklopu područja Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.

U strukturi vrijednosti aktive (30,24 milijardi kuna) gospodarstva Zadarske županije na kraju 2019. godine najviše sudjeluju područja Turizma (Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane) sa 16,5% te Prijevoza i skladištenja sa 14,4%. Ista područja prednjače i u strukturi vrijednosti vlastitih sredstava (Prijevoz i skladištenje sa 28,5%, područje Turizma sa 25,7%). Od 1.703,2 mil. kuna Bruto investicija u dugotrajnu imovinu, najveći udjel ima područje Turizma (19,3%) i Prerađivačka industrija (17,9%).

Broj zaposlenih u gospodarstvu Zadarske županije (5.144 poslodavaca) mjereno satima rada povećan je s 25.354 zaposlenih u 2018. na broj od 27.197 u 2019. godini, odnosno za 7,3%. U porastu apsolutnog broja zaposlenih prednjači, Građevinarstvo sa 630 više zaposlenih, dok su Trgovina, Prerađivačka industrija, Djel. turizma i Administrativne djel. pojedinačno povećale broj svojih zaposlenika za oko 250. Najgora promjena dogodila se u Poslovanju nekretninama, gdje je bilo 311 manje zaposlenih nego u 2018.

U ovoj godini povećana je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća i to za 2,5%. Međutim i tolika prosječna plaća (5.175,67 kuna) na razini je 89% prosječne plaće isplaćene u Hrvatskoj. Po područjima djelatnosti najviša prosječna mjesečna neto isplaćena plaća bila je u Prijevozu i skladištenju (8.733 kune) te Financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (8.438 kuna), a najmanja u Administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (3.441 kuna).

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo gospodarstva Zadarske županije povećalo je broj zaposlenih za 6,7%. Ukupni prihodi povećani su samo za 1,6%, znatno manje nego rashodi, (povećani su za 5,1%), pa je i ostvarena bruto dobit (51,4 mil. kuna) za 43,7% manja od prošlogodišnje. Prihodi od prodaje u inozemstvu manji su za 4,5%, ali zabilježeno je smanjenje bruto investicija od 11,3%. Skoro 90% ovog područja djelatnosti odnosi se na ribarstvo i marikulturu i to je tradicionalno dominantni segment ovog područja djelatnosti u Zadarskoj županiji.

Prerađivačka industrija, kao najvažniji segment Industrijskog sektora, povećala je broj zaposlenih za 6,0%, ukupne prihode za 3,4%, manje od povećanja rashoda, pa je bruto dobit manja za 22,6% u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi od prodaje u inozemstvu povećani su za 4,1%, dok su bruto investicije bile veće za 48,0%. Najveći broj zaposlenih je u odjeljcima djelatnosti Proizvodnja prehrambenih proizvoda (1.270 zaposlenika) i Proizvodnja metala (1.260 zaposlenika). Proizvodnja metala prednjači i u ostvarenim ukupnim prihodima (1.379,1 mil. kuna), ostvarenoj bruto dobiti (62,0 mil. kuna), prihodima od prodaje u inozemstvu (1.037,9 mil. kuna) i bruto investicijama (218,5 mil. kuna). Većina drugih odjeljaka poslovala je s dobiti, značajniji gubitak zabilježen je jedino u odjeljku Proizvodnja strojeva i uređaja (-8,0 mil. kuna).

Drugi segment industrijskog sektora, Rudarstvo i vađenje, djelomično uspješno je poslovalo u 2019. godini: broj zaposlenih smanjen je za 1,6%, ukupni prihodi povećani su za 3,7%, više od povećanja rashoda, pa je agregirana dobit bila za 56,7% veća nego u 2018. godini. Prihodi od prodaje u inozemstvu povećani su za 7,4%, a bruto investicije su povećane za 69,7%. Treći segment Sektora industrije – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija ima povećanje zaposlenosti za 16,7%, povećanje ukupnih prihoda za 38,7%, bruto dobiti za 73,2% i povećanje bruto investicija za 136,7%. Oba ova područja djelatnosti predstavljaju jako mali udjel u strukturi zaposlenosti, ukupnih prihoda i drugih pokazatelja uspješnosti, pa njihovi pojedinačni rezultati ne utječu puno ni na uspješnost Sektora industrije niti gospodarstva u cjelini.

Građevinarstvo, nakon izlaska iz višegodišnje krize, u 2019. bilježi sjajne rezultate. Broj zaposlenih povećan je za 22,0% u odnosu na prethodnu godinu, prihodi su povećani za 29,0%, uz znatno manji rast rashoda, pa je godinu završilo s 63,9 mil. kuna agregirane bruto dobiti za razliku od 77,2 mil. kuna prošlogodišnjeg gubitka. Povećani su prihodi od prodaje u inozemstvu za 8,1% i bruto investicije za 48,2%.

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane nastavljaju svoj kontinuirani rast, kako u fizičkom obujmu dolazaka i noćenja turista, tako i u financijskoj uspješnosti. Turistički promet, s 2,02 milijuna dolazaka i 15,13 milijuna noćenja rekordan je do sada u Zadarskoj županiji. Ove brojke, naravno, ne odnose se samo na poslovanje poduzetnika – obveznika poreza na dobit, obuhvaćenih ovom analizom, već svih segmenata turističke ponude Županije. Samo gospodarstvo ostvarilo je dosad najbolje rezultate poslovanja. U odnosu na prethodnu godinu, zaposlenih je bilo 6,6% više, prihodi su rasli 7,6%, bruto dobit 4,3%, prihodi od prodaje u inozemstvu 18,1%. Bruto investicije su bile za 30,3% manje nego u 2018. godini, međutim njihov iznos od 328,3 mil. kuna pojedinačno je bio najveći među svim područjima djelatnosti gospodarstva Zadarske županije.

Trgovina na veliko i malo i dalje zadržava svoj vodeći položaj u broju zaposlenih i ostvarenim prihodima. Broj zaposlenih bio je za 5,9% veći, a prihodi su povećani za 18,8%. Za razliku od prošlogodišnjeg gubitka u iznosu od 36,4 mil. kuna, u 2019. godini iskazana je bruto dobit od 188,6 mil. kuna. Sektor bilježi i povećanje prihoda od prodaje u inozemstvu za 25,4% i bruto investicija za11,3%.

Prijevoz i skladištenje u 2019. poslovnoj godini bilježi povećanje broja zaposlenih od 4,3%, povećanje ukupnih prihoda od 1,8%, bruto dobiti za 78,8%, prihoda od prodaje u inozemstvu za 3,0% i bruto investicija za 38,6%.

S vrijednošću od 8.833,8 mil. kuna ukupnih prihoda tvrtke sa sjedištem na administrativnom području Grada Zadra održavaju svoj iznimno visoki udjel u prihodima cjelokupnog gospodarstva. U odnosu na 2018. godinu ostvarile su rast od 7,7%, gotovo identičan rastu županijskog gospodarstva. Značajne prihode imaju poduzetnici na administrativnom području Poličnika (1.532,2 mil. kuna), Biograda na moru (1.334,4 mil. kuna), Benkovca (875,5 mil. kuna).

Ukupna zaposlenost u Zadarskoj županiji (osiguranici HZMO-a) u kriznim se godinama zadržala na puno boljoj razini od državnog prosjeka, zahvaljujući i osjetnom povećanju sezonske zaposlenosti. Isto tako broj nezaposlenih rastao je sporije od negativnog trenda u Republici Hrvatskoj. Prosječno je u 2019. godini bilo zaposleno 57.256 osoba (3,5% više nego u 2018.), a registriranih nezaposlenih osoba bilo je 4.095 (15,1% manje od prošlogodišnjeg prosjeka). Na kraju prosinca 2019. imamo 53.123 ukupno zaposlene osobe (4,0% više nego na kraju 2018. godine), što je pokazatelj da rast zaposlenosti nije rezultat samo sezonskog zapošljavanja. Na vrhuncu turističke sezone krajem srpnja 2019. zaposlenih je bilo 62.028 (3,4% više), a nezaposlenih 3.077 (14,5% manje nego u isto vrijeme 2018. godine). Kontinuiran rast zaposlenosti prekinuo je Covid-19 u ožujku 2020. godine, međutim relativno uspješna turistička sezona omogućila je i ove godine porast zaposlenosti u ljetnim mjesecima. Zadnji podatak o broju zaposlenih u Zadarskoj županiji je s kraja srpnja 2020. godine, kada je zaposlenih (osiguranika HZMO) bilo 58.974. To je 4,9% manje nego na isti dan 2019. godine, 1,7% manje nego 2018. godine, ali ipak više na nego isti dan 2017. godine. Nezaposlenih je bilo 4.656 ili 51,3% više nego na isti dan 2019. godine.

Podaci o registriranoj nezaposlenosti, koje prati Hrvatski zavod za zapošljavanje, godinama su povoljniji od nacionalnog prosjeka, osobito tijekom turističke sezone. Krajem srpnja 2019. godine broj registriranih nezaposlenih osoba u Zadarskoj županiji bio je 36,7% broja nezaposlenih iz srpnja 2008. godine. Na nacionalnoj razini nezaposlenih je bilo 50,5% njihovog broja iz srpnja 2008. godine. Na isti dan 2020. godine broj nezaposlenih porastao je u Zadarskoj županiji na 55,5%, a na državnoj razini na 68,9% broja nezaposlenih na zadnji dan srpnja 2008. godine.

Vanjskotrgovinsku razmjenu Zadarske županije karakteriziraju dvije stvari: visoki udjel nerobnog izvoza, odnosno izvoza usluga u ukupnom izvozu (vozarine brodarskih tvrtki na inozemnom tržištu i turističke usluge fakturirane stranim kupcima) te pozitivna bilanca robne razmjene u gotovo svim godinama od 2009. Prihodi od prodaje u inozemstvu kumulativno iskazani u godišnjem financijskom izvještaju poduzetnika predstavljaju ukupan robni i nerobni izvoz. Prema izvještajima poduzetnika za 2019. godinu oni iznose 3.722,0 milijuna kuna ili 2,6% više nego u prethodnoj godini. Odbijemo li od tog iznosa 2.023,4 mil. kuna robnog izvoza Zadarske županije (podatak Državnog zavoda za statistiku), grubim izračunom dolazimo do vrijednosti od 1.698,6 mil. kuna izvoza usluga. Robni uvoz povećan je 10,9%, a robni izvoz samo 2,6%, pa je 2019. godina zaključena je s negativnom bilancom robne razmjene. 

Poduzetničke zone u Zadarskoj županiji
U Zadarskoj županiji 31 jedinica lokalne samouprave osnovala je ukupno 74 poduzetničke zone. Zone su različitih veličina (od 1 ha do 400 ha) i različitih namjena.
U prilogu možete pronaći osnovne podatke o poduzetničkim zonama; osnivače, namjenu, veličinu zone i lokaciju.