ŽK Split: Održan okrugli stol: Split - homeport za kruzere

U Županijskoj komori Split 24. travnja održan je okrugli stol Split - homeport za kruzere, kojem je cilj bio bio okupiti relevantne stručnjake i otvoriti raspravu o preduvjetima koje Split treba zadovoljiti da bi postao homeport za kruzere, pozitivnim i negativnim trendovima Splita kao homeporta za domaće kruzere, smjeru razvoja turističke ponude Splita i Županije u kruzing-turizmu, smjeru razvoja infrastrukturne ponude Splita i Županije u okviru kruzing-turizma te kolika je ovisnost Splita o prihodima.

„Na organizaciju ovog okruglog stola potakli su nas podatci prema kojima je Split treća luka na Mediteranu prema broju stanovnika, s ukupno 4,7 milijuna brodskih putnika godišnje“, rekla je u uvodnom izlaganju potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze i v. d. predsjednice ŽK Split, Mirjana Čagalj te dodatno obrazložila: „Split je tradicionalno homeport, odnosno luka ukrcaja i iskrcaja za domaće brodove na kružnim putovanjima, no želi li to biti i za međunarodne“.

Siniša Horak s Instituta za turizam u uvodnom izlaganju iznio je pozitivne i negativne aspekte Splita kao homeporta. Naveo je presudne i važne uvjete koje Split mora zadovoljiti kako bi postao homeport za kruzere, kao presudne navodi: odgovarajuću luku, blizinu zračne luke, dovoljan broj hotela više i visoke kategorije, mogućnost transfera od zračne do morske luke, touroperatore, granične prijelaze te sigurnosne provjere. U važne uvjete je uvrstio: turistički identitet destinacije, ostalu turističku ponudu, putnički terminal u luci, BDP regije, javnu sigurnost u destinaciji, parkirališta u luci te mogućnost opskrbe broda u skladu sa standardima brodara.

Joško Berket Bakota, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Split, naveo je da kruzing-turizam ima potencijala za razvoj i širenje, ali treba uzeti u obzir infrastrukturu i ostale potrebne čimbenike. Kruzing-turizam na Jadranu zastupljen je s gotovo 4,8 milijuna putnika, što iznosi za Hrvatsku 1,3 milijuna putnika. Lučka uprava Split stalno bilježi rast, u 2000. godine imala je dva ticanja, a u 2016. godine 280 i 280 000 putnika. „Bitan je broj putnika, a ne samo broj ticanja“, istaknuo je Berket Bakota.

Direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella naveo je da nautički turizam ima najveći rast, pogotovo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 1.350.000 noćenja, što čini 40% od udjela u RH te da je Splitsko-dalmatinska županija jedina županija koja je izradila nautički plan za 2017.

Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita, smatra da Grad Split treba motivirati što više stručnjaka u izradi raznih studija o turizmu te odgovoriti na pitanje koji je utjecaj kruzing-turista na stacionarne turiste. Naglasila je da Split želi biti ugodna destinacija svakom gostu te da moramo ustrajati na planiranju nosivih kapaciteta destinacije.

Srećko Favro, izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, naglasio je da je Split destinacija sama po sebi te da se mora profilirati u skladu s tim. Preferira manje kruzere za koje grad trenutno ima kapacitete.

Ela Žižić, pročelnica službe za gospodarstvo, turizam, međunarodne i europske fondove Grada Splita naglasila je problem kapaciteta prometne infrastrukture u Gradu te mogući utjecaj daljnjeg razvoja kruzing turizma na kulturnu baštinu, ekologiju i lokalno stanovništvo.

Pozivu predsjednice Čagalj odazvao se i saborski zastupnik, Andro Krstulović Opara, koji vidi smisao Splita kao homeporta samo ukoliko Split razvije zadovoljavajuću infrastrukturu te stekne mogućnost apsorpcije potencijalne količine gostiju ove grane turizma.

Mirko Petrić, viši predavač i Inga Tomić Koludrović redovna profesorica Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru svojim su dugodišnjim istraživanjima i konstruktivnim stavovima doprinjeli kvaliteti i uspješnosti okruglog stola.

Sudionici okruglog stola su zaključili da je osnovni problem nedostatak strategije razvoja turizma naše županije koji uključuje i kruzing-turizam. Naveli su problematične točke grada: manjak kapaciteta zračne luke te nedostatak hotelskog smještaja više kategorije u gradu Splitu, uz spomenuta prometna ograničenja.

Prema sudionicima okruglog stola odgovor na pitanje želi li Split postati homeport za kruzere dat će brodari i lokalno stanovništvo, a hoće li to ipak postati, odlučit će u konačnici nosivi kapacitet Grada u pogledu ekonomske, društvene i ekološke održivosti.

Stoga je nužno, kako je Horak i predložio, izraditi Strategiju dugoročno održivog razvoja međunarodnih brodskih krstarenja u Splitu.

Sudionici stola odreda su izrazili zadovoljstvo stavljanjem ove teme na dnevni red i okupljanjem meritornih osoba te su skup shvatili kao priliku za artikuliranje problema i zajedničkih ciljeva, uspostavu dijaloga kao način da se navedeni procesi pokrenu.