Što je hrvatsko gospodarstvo naučilo iz 2008. godine?

Da su usprkos brojnim sportskim i društveno-političkim događanjima u Splitu gospodarske teme itekako važne i zanimljive, još je jednom potvrdila HGK – Županijska komora Split koja je na proširenoj sjednici svoga Gospodarskog vijeća 10. listopada okupila brojne gospodarstvenike, predstavnike lokalne i područne samouprave te institucija. Glavna tema sjednice bilo je izlaganje ekonomskog analitičara Zdeslava Šantića Tko se boji recesije još? u čijem su fokusu bila pitanja jesmo li na pragu nove recesije, što smo naučili od krize 2008. godine te možemo li opušteno u 2020.

Sudionici sjednice; Izvor: HGK

''Vjerujem da izbor današnje teme nije potrebno posebno obrazlagati jer se na dnevnoj bazi suočavamo s upozorenjima o novoj krizi. Nova šefica Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva u svom je govoru nakon preuzimanja dužnosti prošli tjedan upozorila na to da globalno gospodarstvo doživljava 'sinkronizirano usporavanje'. U javnosti predstavljen indeks makroekonomske otpornosti pokazuje da je svjetska ekonomija danas manje otporna na globalnu financijsku krizu nego što je bila 2007. godine. Stoga je itekako opravdano zapitati se koliko smo spremni i kako će proći Hrvatska zatrese li svijet nova kriza'', izjavio je predsjednik Županijske komore Split Joze Tomaš.

Zdeslav Šantić, donedavno glavni ekonomist OTP – Splitske banke, a sada voditelj analitike i istraživanja u međunarodnoj konzultantskoj kući Global Success Advisors, prezentirao je trenutna globalna kretanja te gospodarske trendove RH.

''Globalno se gospodarstvo već dulje nalazi u jednomu pozitivnom ciklusu koji ne može potrajati vječno. Samim time možemo očekivati u budućnosti određeno usporavanje globalnoga gospodarstva koje će biti ciklične prirode i ne onako snažno kao prije desetak godina. Hrvatsko gospodarstvo danas također ima zaštitne mehanizme, pa se može očekivati da će, kada nastupi usporavanje, učinci na domaće gospodarstvo biti manje izraženi i kraće trajati nego prije deset godina'', rekao je Šantić.

"Ono što se dogodilo prije deset godina", smatra Šantić, "nije bila uobičajena recesija ni kriza, već nešto što se događa jednom u sto godina. Činjenica je da će doći do usporavanja cikličkoga karaktera, ali i da se globalno gospodarstvo danas suočava s dodatnim specifičnim rizicima koji su uglavnom političke prirode te time teško predvidljivi ekonomskim modelima. Među njima, trgovinski rat SAD-a i Kine predstavlja najznačajniji rizik za svjetsko gospodarstvo, dok su za gospodarstvo EU tu i specifični rizici poput Brexita."

U hrvatskom gospodarstvu, čiji je oporavak nakon krize započeo kasnije i slabijom dinamikom, pozitivni su trendovi započeli od sredine 2014. godine. Prema Šantićevim riječima, u 2019. godini BDP bi trebao porasti za 2,8%, u 2020. blago usporiti na 2,5% te je u 2021. izgledno daljnje usporavanje dinamike rasta.

Hrvatsko je gospodarstvo danas manje ranjivo, s jedne su strane mnogo manje vanjske neravnoteže (inozemni dug, deficit platne bilance), a s druge smo strane više izvozno orijentirani. Naime, udio izvoza roba i usluga u BDP-u prošle je godine iznosio više od 50%, dok je 2008. iznosio ispod 40%.

Kao najznačajnije rizike za prognoze u RH u srednjem roku, Šantić je izdvojio pogoršanje međunarodnog okruženja, sporiji rast i volatilnost u turističkom sektoru te nedostatak radne snage.

Cilj je sjednice ponajprije bio da se situacija realno sagleda kako bismo znali što očekivati, pa iako su predviđanja da će uslijediti ciklično usporavanje za koje je hrvatsko gospodarstvo spremnije nego prije deset godina i od kojeg bi se trebalo brže oporaviti, tema je ovo koja svakako iziskuje razgovor jer, kako je poentirao predsjednik ŽK Split, pametni kupuju kišobran prije nego počne padati kiša.

Na tom tragu, ŽK Split već za sljedeći mjesec, 8. studenoga, najavljuje prezentaciju o uvođenju eura, koju će HGK organizirati u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom i uz nazočnost njenih čelnih ljudi.

Sudionici; Izvor: HGK