Božana Matoš, predsjednica Zajednice riječnog turizma HGK
Izvor: HGK

Osnovana Zajednica riječnog turizma HGK


Objavljeno: 25. 06. 2020. , Ažurirano: 25. 06. 2020.


Za predsjednicu novoosnovane Zajednice riječnog turizma HGK u Županijskoj komori Osijek izabrana je Božana Matoš, inače direktorica tvrtke Ancoris iz Osijeka, koja se bavi savjetovanjem i upravljanjem razvojnim projektima u lukama i pristaništima unutarnjih vodnih putova. Za njenu zamjenicu izabrana je Tena Magdić iz tvrtke Adriatic DMC, specijalizirane za izlete kopnenih tura, krstarenja, MICE programe putovanja i logističku podrške u Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Srbiji i Makedoniji.

Cilj osnivanja Zajednice je unaprjeđenje razvoja svih oblika riječnog turizma; međunarodnih riječnih krstarenja, jednodnevnih riječnih krstarenja i domaćeg i međunarodnog jahtarenja. "Sva ta tri potencijala razvoja riječnog turizma zahtijevaju nužnu koordinaciju svih dionika i strateški osmišljene planove razvoja. Upravo kroz osnivanje i rad Zajednice HGK stvorit će se preduvjeti za njihov integrirani razvoj, vodeći računa o ujednačenom razvoju i interesima svih uključenih dionika", rekla je Matoš pojasnivši kako Hrvatska kroz prirodno razvijen sustav unutarnjih vodnih putova ima veliki potencijal za razvoj riječnog turizma no unatoč tome riječnim turizmom nije se koordinirano upravljalo pa se ovaj turistički potencijal razvija bez jasno usvojenih strateških ciljeva.

A da se zaista radi o neiskorištenom potencijalu govori i podatak o povećanju broja pristajanja riječnih kruzera za 53 posto u 2019. godini u odnosu na 2018. "Prognoze prometa brodova i putnika na krstarenjima Dunavom i Dravom u Hrvatskoj upućuju na daljnji ubrzani rast potražnje, što je u skladu s trendovima u okruženju. Posljednjih godina bilježi se i trend razvoja jednodnevnih riječnih krstarenja unutarnjim vodnim putovima. Izletnička plovidba u manjoj ili većoj mjeri razvijena je na Dunavu, gornjem toku Save, Kupi i Bosutu, a interes za ulaganja u ovu vrstu turizma sve je veći", pojasnila je Matoš.

Načelnik Sektora gospodarstva i plovidbenih poslova pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Željko Sič predstavio je nautički turizam na unutarnjim vodama pri čemu je istaknuo i neke destinacije poput Vukovara, Osijeka, Siska i Slavonskog Broda. Putničko pristanište u Vukovaru bilježi rast broja pristajanja i sve veću zainteresiranost putničkih agencija. Govoreći o krstarenjima u 2019. godini na Dunavu je bilo 80.213 putnika sa 557 plovila, a u 2018. godini je bilo 46.511 putnika sa 331 putničkim plovilom koji pretežito obilaze Grad Vukovar i OPG imanja. Ove godine, nažalost, radi koronavirusa bilježe samo dva pristajanja plovila s 270 putnika, ali u tijeku je izrada dokumentacije za proširenje postojećeg putničkog pristaništa zbog pristajanja sve većeg broja plovila.

Završena je izgradnja putničkog pristaništa u Sisku koji je u 2018. godini zabilježio 1,8 milijuna putnika uključujući jednodnevna krstarenja te pristajanje jednog kruzera sa 178 putnika, a u 2019. godini nešto manje radi problema plovnosti, 1,3 milijuna putnika s pristajanjem dva kruzera sa 368 putnika. Pod nadležnost Lučke uprave Sisak potpadaju i NP Plitvička jezera, NP Krka i NP Fužine koji zajedno broje više od 1,8 milijuna putnika pa tako turisti pretežito obilaze upravo te nacionalne parkove, grad Sisak, tvrđavu – Stari Grad, Muzej Sisak te ostale kulturne znamenitosti.

Osim krstarenja i izletničkih plovidba, uređene i infrastrukturno dobro opremljene "riječne marine" preduvjet su za razvoj tzv. jahtarenja koji s obzirom na prekogranični karakter većine naših rijeka mogu doprinijeti razvoju i domaćeg i međunarodnog jahtarenja.