More i obala: neprocjenjiv resurs jadransko-jonske regije


Objavljeno: 28. 10. 2021. , Ažurirano: 28. 10. 2021.


"More i obala: neprocjenjiv resurs jadransko-jonske regije" međunarodna je konferencije održana 27. listopada u HGK – Županijskoj komori Split, u hibridnom obliku. Cilj je konferencije bio razmijeniti primjere dobre prakse i ideje o tome kako poboljšati upravljanje morskim bazenom te promovirati istraživanje, inovacije i poslovne mogućnosti u sektorima plave ekonomije. Strategije i primjere za održivi rast morskih i obalnih područja na konferenciji su razmijenili brojni respektabilni stručnjaci, predstavnici javnih i privatnih dionika iz jadransko-jonske regije.

"More i obala neprocjenjivi su i najvrjedniji resursi koje imamo te njima trebamo pametno gospodariti, razvijati ih, ali ih istovremeno i čuvati za buduće generacije. Zbog toga je nužno ovu temu staviti u fokus svih koji su dionici jadransko-jonske regije, ali i šire, te poslati poruku o prioritetima i ciljevima u upravljanju ovim resursima, što je i svrha današnje konferencije", poručio je predsjednik HGK – Županijske komore Split i ujedno predsjednik Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora Joze Tomaš

1.jpg
Joze Tomaš, predsjednik HGK – Županijske komore Split i predsjednik Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora, na otvaranju konferencije; Izvor: HGK.


U sklopu konferencije održana su dva panela: Očuvanje mora i obale u kontekstu strategije bioraznolikosti EU-a za 2030.: Dostizanje cilja od 30% zaštićenih morskih područja u jadranskoj i jonskoj regiji te Upravljanje lučkom infrastrukturom i morskim bazenima: prema jadransko-jonskim pametnim/zelenim lučkim središtima i multimodalnim koridorima. 

Ključno pitanje prvog panela bilo je kako pomiriti očuvanje morskog okoliša, pomorskog dobra s razvojem turizma i zahtjevima turističkog sektora na koje su, uz paneliste iz Slovenije, Italije i Crne Gore, odgovor i svoja viđenja ponudile sudionice iz Hrvatske: Petra Radić, načelnica Općine Podgora, Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije, te Jelena Kurtović Mrčelić iz Javne ustanove More i krš. "Jako je bitno da se paralelno s donošenjem odluka u svrhu očuvanja pomorskog dobra educiraju oni koji ih provode, komunalni redari i komunalna društva, kao i da s ciljem koji se želi postići bude dobro upoznata lokalna zajednica i stanovništvo jer će onda cijeli sustav zajednički djelovati u svrhu saniranja problema, odnosno zaustavljanja, što je još i bitnije", poentirala je Radić. 

2.jpg
Sudionici prvog panela: Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora u Kotoru, Petra Radić, načelnica Općine Podgora, Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije, Andrej Sovinc, osnivač slovenske NaravaNarave, Francesco Regoli s talijanskog Politehničkog sveučilišta Marche i Jelena Kurtović Mrčelić iz Javne ustanove More i krš; Izvor: HGK.


Drugi panel je pružio uvid u iskustva upravljanja lukama i lučkom infrastrukturom, u smjeru pametnih i zelenih lučkih središta. "Moramo razmišljati o tome kako graditi luke, kako razvijati obalni i pomorski turizam, a da istovremeno ne devastiramo obalu te da zaštitimo more koje je jedan od naših najvećih resursa. U Hrvatskoj imamo šest međunarodno značajnih luka, jako veliki pomorski promet, a u nautičkom čarteru smo svjetski lider. Stoga je vrlo važno jačanje pomorskog transporta, stvaranje efikasnih intermodalnih luka, korištenje svih tehnoloških prilika za moderniju i bolju povezanost, ali to treba ići ruku pod ruku sa zaštitom okoliša i očuvanjem mora i obale, kako s lukama i morskim turizmom ne bi napravili ono što se napravilo s bespravnom izgradnjom na obali", poručila je s panela potpredsjednica HGK za promet i graditeljstvo te ujedno ambasadorica jadransko-jonske regije Mirjana Čagalj.

3.jpg
Nazočni sudionici drugog panela: Alban Isteri, predsjednik Gospodarske komore Drača, Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK, Giuseppe Ranalli, predsjednik Regionalnog odbora male industrije Confindustria Abruzzo, Italija; Izvor: HGK.


Razvoj u suživotu s okolišem, ulaganje u materijale koji to omogućuju, uspostava sustava monitoringa/praćenja, neki su od primjera smjera u kojem treba ići, što su izdvojili i inozemni panelisti svjedočeći o primjerima iz Italije, Grčke i Albanije. 

Izlaganja stručnjaka ponudila su promišljanja o održivom razvoju koji će pomiriti zahtjeve modernog doba, ubrzanost života, veća ulaganja i promjene okoliša zbog turizma i većeg broja posjetitelja, sa zaštitom okoliša. Svi su složni da razvoj treba biti održiv i u skladu s prirodom, da su podizanje svijesti i edukacije iznimno bitne te da se umijeće svodi na iznalaženje načina kako da izgradnja ne bude devastacija.

Poruka je sa skupa da dijelimo jedinstven, zajednički prostor i da svi zajedno imamo zadatak njegova očuvanja, uz istovremeno još veće uključivanje regionalne i lokalne vlasti u realizaciju glavnih ciljeva i korištenja mogućnosti Strategije EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR).

Konferenciju su organizirali HGK – Županijska komora Split i Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora, kojim ŽK Split trenutno predsjedava.

Ova konferencija, u kojoj su sudjelovali i voditelj stalnog tajništva jadransko-jonske inicijative Fabio Pigliapoco, zamjenik splitsko-dalmatinskog župana Stipe Čogelja i predstavnici Europske komisije, ujedno je popratni događaj dan ranije održanog online skupa u sklopu projekta AI-NURECC PLUS o cirkularnom gospodarstvu te mladima iz zemalja EUSAIR-a. Ovaj projekt, vrijednosti 1,2 milijuna eura, koji uz Hrvatsku okuplja još osam zemalja: Italiju, Grčku, Sloveniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Albaniju te pet partnera, za jedan od ciljeva ima zaštitu i očuvanje mora te općenito razvoj jadransko-jonske regije, kao vrijednog resursa kojeg svi zajedno baštinimo. Projekt je započeo u travnju ove godine te će trajati do rujna 2023.