Predsjednik Burilović održao radni ručak s gospodarstvenicima Sisačko-moslavačke županije

Reforma lokalne samouprave, proširenje mjera za očuvanje radnih mjesta i usmjeravanje europskog novca na zdrave i nove industrije neki su od ključnih zahtjeva koje su gospodarstvenici Sisačko-moslavačke županije iznijeli na radnom ručku s predsjednikom HGK Lukom Burilovićem.

Burilović je istaknuo da će za prevladavanje krize izazvane koronavirusom najveći izazov biti likvidnost i da stoga HBOR i HAMAG-BICRO moraju biti operativniji. "Neprihvatljivo je da banke odmah investiraju u turistički sektor, dok proizvodne tvrtke imaju problema prilikom dobivanja kredita, posebice u investicijske cikluse", kazao je, dodavši kako bi HBOR trebao sam financirati razvojne projekte za industriju.

Poduzetnici podržavaju sve najavljene reforme no ističu kako neće biti učinkovite bez reforme lokalne samouprave i navode da je potrebno izmijeniti kriterije u mjerama za očuvanje radnih mjesta, posebice onih koje se odnose na javne prijevoznike koji djeluju u kontinentalnom dijelu RH.

Traže izmjenu obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom s ciljem smanjenja obveza i poručuju da u tvrtkama treba stimulirati zapošljavanje invalida, a ne ih penalizirati uvođenjem kvota, dok tvrtke iz uslužnog sektora žele mogućnost korištenja mjere skraćenog radnog tjedna.

Gospodarstvenici naglašavaju kako najavljeni EU program za oporavak gospodarstva treba usmjeriti na zdrave i nove industrije koje mogu postati svjetski lideri i poručuju da Komora treba aktivno sudjelovati u raspodjeli EU sredstva, kako bi se novac usmjerio u strateška poduzeća koja su nosioci gospodarskog rasta i razvoja.

Od HGK također traže i veći angažman u suzbijanju sive ekonomije, a žele i da se javnu ovlast usklađivanja javnog županijskog linijskog prijevoza putnika vrati pod domenu Komore. Trenutno je definirana Pravilnikom o obavljanju javnog linijskog prijevoza putnika u cestovnom prijevozu putnika i treba je provoditi županija, ali u praksi takav model ne funkcionira.

Zaključno su se složili da državne institucije ne smiju biti represivne, već trebaju djelovati preventivno i edukativno prema gospodarstvu.