Predsjednik HGK – Županijske komore Rijeka jednoglasno izabran

Na sjednici Gospodarskog vijeća, održanoj 11. studenoga 2021. godine, za predsjednika HGK – Županijske komore Rijeka u mandatu 2021. – 2025. jednoglasno je izabran dosadašnji vršitelj dužnosti predsjednika prof. dr. sc. Heri Bezić.

Predstavljajući plan i program rada Županijske komore Rijeka, Bezić je ukratko iznio kako je u razdoblju od godine i pol dana, dok je radio kao vršitelj dužnosti predsjednika, Županijsku komoru Rijeka transformirao i pripremio za primjenu novog Zakona o HGK. Naglasio je ključne točke iznijete u planu i programu rada, poput bitnog poboljšanja komunikacije sa članicama (kroz strukovna udruženja i skupine), edukacija članica, ali i djelatnika prema interesima članica, EU fondovi (kontakt točka za pomoć članicama u korištenju EU fondova), suradnja i partnerstvo s lokalnom samouoravom radi očuvanja interesa članica, podizanje imagea HGK, a posebno Županijske komore Rijeka, prvenstveno kroz zadovoljstvo pruženim uslugama.

Heri Bezić, predsjednik HGK – ŽK Rijeka; Izvor: HGK.

U nastavku sjednice glavni ekonomist HGK i posebni savjetnik za ekonomska pitanja predsjednika Vlade RH dr. sc. Zvonimir Savić, u suradnji s Paulom Letunić iz Ureda premijera, predstavio je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) i ulazak Hrvatske u europodručje.

''U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatskoj se nudi mogućnost korištenja gotovo 6,3 milijardi eura bespovratnih sredstava za cijeli niz projekata i potreba. Pri tome se gospodarstvu usmjerava 54 posto ukupnih sredstava mehanizma oporavka i otpornosti'', rekao je Savić. Poduzetnicima je posebno važno da su predviđena značajna sredstva, u iznosu od 5,5 milijardi kuna, usmjerena u investiranje privatnog sektora putem financijskih instrumenata i bespovratnih sredstava. 

Zvonimir Savić, glavni ekonomist HGK i posebni savjetnik za ekonomska pitanja predsjednika Vlade RH; Izvor: HGK.

Uz gospodarstvo, Nacionalni plan oporavka i otpornosti obuhvaća još četiri komponente – javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu; obrazovanje, znanost i istraživanje; tržište rada i socijalnu zaštitu te zdravstvo, pa i inicijativu Obnova zgrada. Do kraja ove godine Hrvatska već može očekivati isplatu oko 6,1 milijarde kuna, što je predujam od 13 posto od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava osiguranih u okviru Plana. 

Savić je predstavio i hodogram procesa ulaska Hrvatske u europodručje, koji je aktivnostima prilagođen da RH bude spremna postati članicom europodručja početkom 2023. godine. 

Budući da su na sjednici online sudjelovali i predstavnici Ministarstva gospodarstva, Hrvatske banke za obnovu i razvitak i te Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), članovi Gospodarskog vijeća su ovu priliku i iskoristili za postavljanje specifičnih pitanja koja se tiču pojedinih djelatnosti, konkretnih natječaja, procedura te općenito mogućnosti za privatni sektor.