Predavanje u ŽK Pula o Društveno odgovornom poslovanju u funkciji razvoja lokalne zajednice Stručni skup u ŽK Pula Mogućnost zamjene fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije Okrugli stol: Povelja o raznolikosti – pozitivno iskustvo Holcima u ostvarivanju politike ravnopravnosti spolova Predavanje Novosti u gospodarenju komunalnim i proizvodnim otpadom u objektima u kojima se priprema i/ili uslužuje hrana

Predavanje u ŽK Pula o Društveno odgovornom poslovanju u funkciji razvoja lokalne zajednice

Stručni skup u ŽK Pula Mogućnost zamjene fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije

Okrugli stol: Povelja o raznolikosti – pozitivno iskustvo Holcima u ostvarivanju politike ravnopravn...

Predavanje Novosti u gospodarenju komunalnim i proizvodnim otpadom u objektima u kojima se priprema...

Najčešća pitanja

Kako upisati poljoprivredno gospodarstvo u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji?

Ako se želite baviti ekološkom proizvodnjom te proizvode na tržište staviti kao ekološke, morate biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, a Vaša proizvodnja mora biti pod stručnom kontrolom sukladno članku 28. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda.

Stručna kontrola je obvezna najmanje jednom godišnje a provode je kontrolna tijela ovlaštena od strane Ministarstva.

Nakon što kontrolno tijelo izvrši prvu stručnu kontrolu i dostavi zapisnik o prvoj stručnoj kontroli, zahtjev za upis se predaje prema Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (podružnici Agencije).

Obrazac zahtjeva za upis nalazi se u Prilogu I. Pravilnika o ekološkoj proizvodnji (NN br. 86/13) www.mps.hr 

 Uz zahtjev treba priložiti

-   zapisnik o obavljenoj stručnoj kontroli od strane ovlaštenog kontrolnog tijela;

-   biljezi – 70,00 kn.

Temeljem dostavljene dokumentacije Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdaje rješenje o upisu u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji.

Potvrdnicu/certifikat izdaje ovlašteno kontrolno tijelo.

Kako se navodi zemlja porijekla prehrambenog proizvoda?

Pri označavanju zemlje podrijetla hrane primjenjuje se Uredba (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, u kojoj su propisane i odredbe označavanja zemlje podrijetla.

Zemlju podrijetla ili mjesto podrijetla hrane trebalo bi navesti u slučaju kada bi izostavljanje toga podatka moglo dovesti potrošača u zabludu u pogledu zemlje ili mjesta podrijetla hrane. U svakom slučaju, zemlju podrijetla ili mjesto podrijetla trebalo bi navesti na način kojim se ne obmanjuje potrošača i na temelju jasno utvrđenih kriterija kojima se osiguravaju jednaki uvjeti tržišnoga natjecanja za industriju i unapređuje razumijevanje potrošača o informacijama povezanih sa zemljom podrijetla ili mjestom podrijetla hrane.

Navođenje zemlje podrijetla ili mjesta podrijetla za svježe, rashlađeno i smrznuto svinjsko, ovčje i kozje meso te meso peradi regulirano je Uredbom (EU) 1337/2013.

Ime, naziv ili adresa subjekta u poslovanju hranom na etiketi ne smatra se zemljom podrijetla ili mjestom podrijetla hrane u smislu ove Uredbe.

Što predstavlja Potvrda o nepovlaštenom podrijetlu robe?

Potvrda o nepovlaštenom podrijetlu robe predstavlja „ekonomsku“ nacionalnost robe i služi za pravilnu primjenu mjera ekonomske politike kao npr.:

  • antidampinških i kompenzacijskih carina;
  • uvoznih i izvoznih kvota za određene države;
  • embarga i drugih zabrana ili ograničenja kojima su pogođene pojedine države;
  • izvoznih poticaja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i sl.
  • za razne druge potrebe kao npr. izvozni postupak, označavanje „Made in..“, javnu nabavu, razna financiranja projekata i sl.

Koji je pravni status tvrtki članica u stranom vlasništvu na hrvatskom tržištu i kakva je u tom slučaju hrvatska regulativa?

Inozemni ulagač, pod uvjetom uzajamnosti (ne primjenjuje se na inozemnog ulagača koji ima sjedište, odnosno trajno boravište u zemlji članici Svjetske trgovinske organizacije, ili je njezin državljanin), koja se pretpostavlja, osniva ili sudjeluje u osnivanju trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj, u njima stječe prava i preuzima obveze pod istim uvjetima i ima isti položaj kao i domaća osoba.

Na vaše traženje možemo vam dostaviti popis zakonskih akata i promidžbeni materijal o RH. Ako želite dodatne informacije i pojašnjenja javite se Agenciji za investicije i konkurentnost (i to na web-stranicu) ili Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, Upravi za investicije, industriju i inovacije.

Upravo tražim prikladne prodajne kanale na stranim tržištima. Kako mi možete pomoći?

Europska poduzetnička mreža (EEN – Enterprise Europe Network) je inicijativa Europske komisije čiji je cilj umrežavanje raznih institucija prvenstveno u zemljama EU, ali i šire, u svrhu pomaganja malim i srednjim poduzetnicima u njihovom poslovanju – kroz organizaciju raznih edukacija, seminara s aktualnim temama, organizaciju poslovnih susreta itd. Glavni cilj EEN-a je internacionalizacija poslovanja i pronalazak poslovnih partnera, odnosno povezivanje tvrtki pomoću svojih kontakata u više od 50 zemalja.

Alat koji nam uvelike pri tome pomaže je tzv. baza poslovne suradnje u koju se tvrtke mogu registrirati. Mi vam šaljemo dva obrasca (poslovne ponudu ili potražnju). Ovisno o tome, nudite li ili potražujete neki oblik suradnje, popunjavate obrazac što konkretnije i opširnije. Obzirom da se radi o traženju stranog partnera i upisa profila u internacionalnu bazu, obrazac bi trebalo popuniti na engleskom jeziku.

Novonastali profil vaše tvrtke će morati proći validaciju i nakon toga će biti objavljen u zemljama koje su također uključene u EEN, njih 50-ak. Ako zatim bude upita za vaš profil od strane inozemnih tvrtki, bit ćete obaviješteni mailom. Napominjemo da je ova usluga potpuno besplatna.

Ukoliko želite već sada pregledati Bazu poslovne suradnje, možete to učiniti jednostavnom registracijom na naslovnici naše web stranice: www.een.hr. Ako vam se neka ponuda učini zanimljivom, slobodno nas kontaktirajte za više podataka o stranoj tvrtki.

Kako mi možete pomoći u pronalaženju prikladnih prodajnih kanala na stranim tržištima?

Europska poduzetnička mreža (EEN – Enterprise Europe Network) je inicijativa Europske komisije čiji je cilj umrežavanje raznih institucija prvenstveno u zemljama EU, ali i šire, u svrhu pomaganja malim i srednjim poduzetnicima u njihovom poslovanju – kroz organizaciju raznih edukacija, seminara s aktualnim temama, organizaciju poslovnih susreta itd. Glavni cilj EEN-a je internacionalizacija poslovanja i pronalazak poslovnih partnera, odnosno povezivanje tvrtki pomoću svojih kontakata u preko 50 zemalja.

Alat koji nam uvelike pri tome pomaže je tzv. baza poslovne suradnje u koju se tvrtke mogu registrirati. Mi Vam šaljemo 2 obrasca (poslovne ponudu ili potražnju). Ovisno o tome, nudite ili potražujete neki oblik suradnje, popunjavate obrazac što konkretnije i opširnije. Obzirom da se radi o traženju stranog partnera i upisa profila u internacionalnu bazu, obrazac bi se trebao popuniti na engleskom jeziku.

Novonastali profil Vaše tvrtke će morati proći validaciju i nakon toga će biti objavljen u zemljama koje su također uključene u EEN, njih 50-ak. Ukoliko zatim bude upita za Vaš profil od strane inozemnih tvrtki, bit ćete obaviješteni mailom. Napominjem da je ova usluga potpuno besplatna.

Ukoliko želite već sada pregledati Bazu poslovne suradnje, možete to učiniti jednostavnom registracijom na naslovnici naše web stranice: www.een.hr. Ako Vam se neka ponuda učini zanimljivom, slobodno nas kontaktirajte za više podataka o stranoj tvrtki.

 

Ima li trgovac obvezu da nakon vraćanja već kupljenoga proizvoda vrati kupcu novac ili je moguća zamjena za drugu robu?

Iako prema Zakonu o zaštiti potrošača trgovac nije obvezan zamijeniti proizvod ako nema nedostatak, sukladno s Posebnim uzancama u trgovini na malo (više: NN 16/95, točka 85), kada potrošač želi kupljenu ispravnu i neupotrebljavanu robu zamijeniti drugom u prodavaonici u kojoj ju je kupio, smatra se dobrim poslovnim običajem da trgovac udovolji želji potrošača.

Što je sezonsko sniženje?

Sukladno Zakonu o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača (NN 110/2015) pod sezonskim sniženjem smatra se prodaja proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone. (više: članak 7. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača).

Može li trgovac nastaviti prodavati robu po sniženoj cijeni i nakon proteka sezonskog sniženja?

Ukoliko nisu prodani svi proizvodi, trgovac može nastaviti s prodajom proizvoda po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, s tim da  nije dopušteno takvu prodaju oglašavati kao sezonsko sniženje. (više: članak 4. Pravilnika).

Što je akcijska prodaja i koliko može trajati?

Sukladno izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača akcijska prodaja je prodaja određenih proizvoda po cijeni koja je niža od cijene tog proizvoda u redovnoj prodaji. (više: članak 6. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača).

Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača ukinuto je ograničenje trajanje akcije od trideset dana, ali se trgovac dužan držati poštene poslovne prakse.

Kako se mogu upisati u Imenik agenata posredovanja u prometu nekretnina?

Kandidat za agenta na obrascu I.-1 (dostupan je na linku) podnosi zahtjev za upis u Imenik agenata na adresu:

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Uprava za trgovinu i unutarnje tržište

Ulica grada Vukovara 78

10000 Zagreb

Kandidat zahtjevu prilaže dokaze o:

  • najmanje srednjoj stručnoj spremi (preslika svjedodžbe),
  • položenome stručnom ispitu za agenta posredovanja u prometu nekretnina (preslika potvrde o položenom stručnom ispitu za agenta)

Prilikom podnošenja zahtjeva plaća se taksa (biljezi) u iznosu od 70,00 kn.

Ministarstvo gospodarstva dostaviti će rješenje o upisu agenta u Imenik HGK, temeljem kojeg će Sektor za trgovinu HGK izvršiti upis agenta u Imenik.

Koje podatke sadrži Registar agenata posredovanja u prometu nekretnina?

Imenik sadrži slijedeće podatke:

  • Registarski broj upisa u Imenik
  • Datum upisa
  • Broj i datum rješenja Ministarstva o upisu agenta u Imenik
  • Podaci o agentu: ime, prezime, stručna sprema, datum polaganja ispita za agenta.
  • Podaci o poslovnom subjektu u kojem je agent zaposlen: matični broj, oznaku da li se radi o trgovačkom društvu, trgovcu pojedincu ili obrtniku, naziv i sjedište, telefon, fax, e-mail

Agent je dužan svaku promjenu podataka koji se evidentiraju u Imeniku prijaviti Hrvatskoj gospodarskoj komori, Sektor za trgovinu, Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb, e-mail: nekretnine@hgk.hr,  tel: 01/4561-664, fax: 01/4561-542 u roku 30 dana od dana nastanka promjene radi upisa promjene u Imenik.

Kako se mogu upisati u Registar posrednika u prometu nekretnina?

Da bi posrednik mogao započeti obavljati svoju djelatnost mora podnijeti zahtjev (dostupan je na linku) za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina na adresu:

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Uprava za trgovinu i unutarnje tržište

Ulica grada Vukovara 78

10000 Zagreb

Zahtjev mora sadržavati sljedeće podatke i dokaze:

  • temeljni akt društva: društveni ugovor ili statut, odnosno obrtnicu, (preslika)
  • rješenje trgovačkog suda o upisu u sudski registar, odnosno Izvadak iz obrtnog registra (preslika)
  • obavjest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD
  • ugovor o radu na puno radno vrijeme s osobom koja je agent posredovanja u prometu nekretnina (preslika)
  • ugovor o osiguranju s ovlaštenim osiguravateljskim društvom za slučaj odgovornosti za štetu nastalu obavljanjem djelatnosti posrednika, i to za svotu osiguranja najmanje od 200.000,00 kuna po jednome štetnom događaju, odnosno 600.000,00 kuna za sve odštetne zahtjeve u jednoj osiguravateljskoj godini. (preslika)

Prilikom podnošenja zahtjeva plaća se taksa (biljezi) u iznosu od 70,00 kn.

Ministarstvo gospodarstvo dostaviti će Rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina Hrvatskoj gospodarskoj komori temeljem kojeg će Sektor za trgovinu HGK izvršiti upis posrednika u Registar posrednika u prometu nekretnina.

Je li nužno zaposliti agenta kod posredovanja u prometu nekretnina?

Za rad i poslovanje posrednika, uz ostale propisane uvjete, dovoljno je da posrednik upošljava na puno radno vrijeme jednog agenta sa položenim stručnim ispitom i upisanim u Imenik agenata.

Kako se vodi evidencija o posredovanju u prometu nekretnina (posrednički dnevnik)?

Na temelju članka 26. Zakona o posredovanju u prometu nekretnina (dalje u tekstu: ZPPN) i članka 843.  Zakona o obveznim odnosima (dalje u tekstu: ZOO), posrednik je obvezan voditi evidenciju o posredovanju  u prometu nekretnina, a koju nazivamo i posrednički dnevnik.

Postojanje unificiranog vođenja evidencije, kao i sadržaja predmetne evidencije nije propisano ZPPN. Posrednici se mogu sami opredijeliti bilo za vođenje evidencije u pisanom obliku, bilo za vođenje evidencije u elektroničkom obliku, ovisno o tome koji od navedenih oblika posredniku najviše odgovara. Evidencija o posredovanju opisana u predmetnom članku Zakona predstavlja minimum podataka koje je posrednik dužan voditi.

Odredbom članka 26. stavka 2. ZPPN-a, svaki ugovor o posredovanju mora obuhvaćati sljedeće podatke:

  • vrstu ugovora za čije se sklapanje posreduje,
  • vrstu nekretnine (zemljište s oznakom namjene korištenja, stambeni i poslovni prostor i sl.),
  • tehničke podatke o nekretnini (sobnost, kvadratura i sl.),
  • cijenu, odnosno najamninu, zakupninu i sl. u ukupnome iznosu i jediničnome iznosu za m2 površine.

Odredbom članka 843. ZOO-a propisano je da je posrednik dužan u posebnu knjigu (posrednički dnevnik) ubilježiti bitne podatke o ugovoru koji je sklopljen njegovim posredovanjem i izdati izvadak iz te knjige potpisan od njegove strane (posrednički list).

Iz odredbi članka 26. ZPPN-a kao i odredbe članka 843. ZOO-a, jasno proizlazi da se u posrednički dnevnik, kao posebnu knjigu koju je posrednik dužan voditi i koja predstavlja evidenciju o posredovanju u prometu nekretnina, upisuju bitni podaci o ugovoru koji je sklopljen, dakle koji je realiziran od strane posrednika.

Posrednički list je izvadak iz posredničkog dnevnika potpisan od strane posrednika.

U evidenciju o posredovanju u prometu nekretnina odnosno posrednički dnevnik prema odredbama ZPPN-a kao i odredbama ZOO, ne bi bili upisani oni ugovori gdje je nastojanje posrednika ostalo bez rezultata, budući isti nisu ni konzumirani, a sve to i stoga što je propisano da je obveza posrednika obveza sredstva, a ne rezultata, tj posrednik ne jamči nalogodavcu da će pronaći osobu s kojom će ovaj sklopiti ugovor.

Na koga se odnosi Zakon o uslugama?

Zakonom o uslugama (Narodne novine, broj: 80/2011.), u daljnjem tekstu: Zakon, u hrvatsko zakonodavstvo implementirana je Direktiva 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu. Predmetni Zakon u Republici Hrvatskoj uređuje opći pravni okvir za slobodu pružanja usluga i pravo poslovnog nastana te obuhvaća veliki broj uslužnih djelatnosti koje se naplaćuju.

Zakon se primjenjuje na usluge koje pružaju pružatelji usluga s pravom na poslovni nastan na teritoriju Republike Hrvatske ili u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, u daljnjem tekstu: država ugovornica EGP-a. Zakon se ne primjenjuje na pružatelje usluga sa poslovnim nastanom izvan teritorija država ugovornica EGP-a.

Zakon predstavlja horizontalni propis te ne uređuje i ne propisuje posebne uvjete za obavljanje pojedine uslužne djelatnosti. Propisivanje pojedinačnih uvjeta i postupaka za obavljanje i pružanje određenih uslužnih djelatnosti u nadležnosti je sektorskih propisa.

Temeljem Zakona, ukoliko pružatelj usluge već ima poslovni nastan u jednoj državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora (EGP), a u Republici Hrvatskoj svoje usluge želi pružati privremeno ili povremeno, nije dužan poslovno se nastaniti u Republici Hrvatskoj. Naime, ako pružatelj usluge u nekoj od država ugovornica EGP-a ima poslovni nastan, a u Republici Hrvatskoj svoje usluge želi pružati povremeno/privremeno u tom slučaju pružatelj usluge može (ali ne mora) imati sekundarni poslovni nastan (sjedište ili podružnica). U tom slučaju može se pozvati na slobodu pružanja usluga.

Slobodu pružanja usluga obilježava odsutnost stabilnog i kontinuiranog sudjelovanja u gospodarskom životu države domaćina. Sloboda prekograničnog pružanja usluga znači da ako pružatelj usluge ima jedan poslovni nastan, ne mora imati i drugi ako uslugu pruža privremeno ili povremeno. Činjenica da je aktivnost privremena ne znači da pružatelj ne smije posjedovati neku vrstu infrastrukture u državi članici u kojoj pruža uslugu, kao na primjer ured, poslovne prostore ili savjetovalište, ukoliko je takva infrastruktura nužna za pružanje dotične usluge.

S druge strane, ukoliko pružatelj usluge svoje usluge želi u Republici Hrvatskoj pružati stalno, tada je dužan poslovno se nastaniti sukladno pravnim propisima Republike Hrvatske. Poslovni nastan iziskuje integraciju u gospodarstvo države domaćina, što uključuje pridobivanje primatelja usluge u toj državi na osnovi stabilnog sjedišta poslovanja. Poslovni nastan označava stvarno izvođenje gospodarske djelatnosti od strane pružatelja usluga u neodređenom vremenskom razdoblju i sa stalnom infrastrukturom. Poslovni nastan obilježava trajno pružanje usluga s time da isti ne mora biti u obliku društva kćeri, podružnice ili agencije, ali mora uključivati ured kojim upravlja osoblje pružatelja ili neovisna osoba, trajno ovlaštena da djeluje u ime tvrtke.

Pri razlikovanju slobode pružanja usluga i poslovnog nastana treba voditi računa ne samo o vremenskom trajanju, nego i o redovitosti, periodičnosti i stalnosti pružanja usluga. Slijedom navedenog proizlazi, a sukladno zaključcima Suda EU, da se ne smiju određivati opća vremenska ograničenja radi razlikovanja između poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. Da li se radi o povremenom, privremenom ili trajnom pružanju usluga procjenjuje se od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir sve gore navedene kriterije.

Koji su uvjeti za pristupanje stručnom ispitu za agenta posredovanja u prometu nekretnina?

  1. SSS – najmanje završena srednja škola (prilaže se dokaz o završenoj najmanje srednjoj stručnoj spremi)
  2. prijava za polaganje stručnog ispita za agenta posredovanja u prometu nekretnina
  3. dokaz o uplati troškova polaganja stručnog ispita (dostavljena kopija uplatnice za stručni ispit u iznosu od 1.500,00 kuna, odnosno kopija uplatnice za popravni ispit u iznosu od 300,00 kuna po predmetu

Kako izgleda polaganje stručnog ispita za agenta posredovanja u prometu nekretnina?

Stručni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela a polaže se pred Ispitnom komisijom.

Pismeni dio ispita traje maksimalno 3 sata. Kandidati koji na pismenom dijelu ispita postignu najmanje 60% od ukupnog broja bodova, mogu pristupiti usmenom dijelu ispita.

Usmeni dio stručnog ispita sastoji se od 5 ispitnih predmeta (Trgovačka društva i ugovori, Stvarna prava na nekretninama i zemljišne knjige, Porezi, financijsko poslovanje i marketing, Prostorno uređenje i Gradnja), a kandidat ih polaže pred Ispitnom komisijom koju čine predsjednik i četiri člana. Da bi kandidat položio ispit mora iz svih pet predmeta dobiti ocjenu zadovoljio.

Koje sajmove prehrambene industrije podržava HGK?

Hrvatska gospodarska komora organizira nastup hrvatskih tvrtki na sajmovima na temelju Plana promocije hrvatskog gospodarstva. Na web stranici http://www.hgk.hr/sajmovi-plan-promocije pronaći ćete popis tuzemnih i inozemnih sajmova na kojima se planiraju kolektivni nastupi  tijekom ove godine.

Što je EU potvrda i čemu služi?

EU potvrda izdaje se hrvatskim pravnim i fizičkim osobama za neometano pružanje usluga na tržištu država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije. Izdaje se posebno za svaku državu članicu ovisno o prostoru gdje se namjerava pružati usluga tj. obavljati djelatnost.

Izgled i sadržaj EU potvrde propisan je Pravilnikom o izdavanju EU potvrde NN 123/15, a njome se potvrđuje da je osoba poslovno nastanjena u Republici Hrvatskoj za bavljenje navedenim djelatnostima te da u trenutku izdavanja potvrde nema čak ni privremenu zabranu bavljenja profesijom.

Hrvatska gospodarska komora je nadležna za izdavanje EU potvrde za pravne osobe, a zahtjevi se šalju u Odjel za poslovne informacije, mail: info@hgk.hr.

Koje sve potpore postoje za poslovanje u turizmu?

Potpore turističkom sektoru svake godine dodjeljuju Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica putem javno objavljenih natječaja na svojim Internet stranicama:

http://www.mint.hr/default.aspx?id=370 i

http://business.croatia.hr/hr-HR/Hrvatska-turisticka-zajednica/Potpore-HTZ-a

Uz navedene institucije, potpore dodjeljuje Ministarstvo poduzetništva i obrta (www.minpo.hr) i Ministarstvo gospodarstva (www.mingo.hr), dok Hrvatska banka za obnovu i razvoj turističkom sektoru odobrava povoljna i razvojno usmjerena financijska sredstva (www.hbor.hr).

Koji su dostupni EU fondovi za turistički sektor?

Korištenje fondova Europske unije moguće je prijavom na javne natječaje koji se kontinuirano objavljuju na Internet stranicama više institucija. I pri HGK djeluje Odjel za EU koji redovito prati novoobjavljene natječaje i pruža podršku poduzetnicima kroz edukacije u županijskim centrima, a o svemu se možete više informirati na: http://www.hgk.hr/category/sektor-centar/centar-za-eu

Ostale važnije Internet stranice o aktualnim EU natječajima su:

http://www.strukturnifondovi.hr/consumer , http://www.minpo.hr/default.aspx?id=544,

http://ec.europa.eu/croatia/news/2014/20140722_hr.htm

http://www.mint.hr/default.aspx?id=4634

Ukoliko trebate dodatne informacije o raspoloživim EU poticajnim sredstvima, slobodni ste obratiti se Sektoru za turizam na turizam@hgk.hr ili na 01 4561 570.

Možemo li dobiti popis tvrtki (s kontaktima) iz određenog sektora?

Popis svih tvrtki koje posluju u RH javan je i može se pronaći na internetskim stranicama Hrvatske gospodarske komore na sljedećoj poveznici: http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon;jsessionid=90A114973F4A43169029BD3941042284

Koje članice imaju pravo na oslobađanje od plaćanja članarine HGK?

Prema odlukama o financiranju Hrvatske gospodarske komore za 2016. (NN 129/15) i 2017. godinu (NN 122/16), od plaćanja članarine HGK oslobođene su tvrtke koje su u likvidaciji ili stečaju.

Uz to, članice Komore osnovane i upisane u Sudski registar nakon 1. siječnja 2017. godine oslobođene su plaćanja članarine u razdoblju od godine dana od dana osnivanja.

Dokumentaciju vezanu za likvidaciju ili stečaj potrebno je uputiti na mail: lcizmar@hgk.hr.

Koja se stopa PDV-a primjenjuje na ugostiteljske usluge za van?

Iz odredbe članka 38. stavka 3. točke b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13 i 99/13 – Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske) i članka 47. stavka 2. točke b) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 79/13 i 85/13) proizlazi da se snižena stopa PDV-a može primijeniti na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti.

Isporuka hrane i pića koja se neće konzumirati u ugostiteljskim objektima i pri kojoj nije bilo nikakvih dodatnih usluga ne smatra se uslugama pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanja i usluživanja bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima, stoga je isporuka hrane i pića koji će se konzumirati izvan ugostiteljskog objekta pri čemu nema dodatnih ugostiteljskih usluga oporeziva stopom poreza na dodanu vrijednost 25%. A dodatnim uslugama u ugostiteljskoj djelatnosti prvenstveno se smatra posluživanje, postojanje pribora za jelo, pospremanje i čišćenje.

Više informacija i tumačenje Porezne uprave na primjenu snižene stope PDV-a kod prodaje sladoleda dostupno je na Internet stranici Porezne Uprave Ministarstva financija:http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=18722.

Mogu li i kako kategorizirati smještajne kapacitete kojima raspolažem u sklopu objekta u kojem se bavim zdravstvenim turizmom?

Da, od ožujka 2014. moguće je kategorizirati predmetne smještajne kapacitete u kojima pružate zdravstvene usluge u turizmu. Naime, prema NN 34/14 „Sve vrste objekata iz skupine Hoteli u kojima ugostiteljske usluge pruža zdravstvena ustanova ili druga pravna i fizička osoba koja se bavi zdravstvenom djelatnošću mogu se nazivati lječilišnom vrstom, odnosno: Lječilišni hotel baština, Lječilišni hotel, Lječilišni aparthotel, Lječilišno turističko naselje, Lječilišni turistički apartmani, Lječilišni pansion, Lječilišni difuzni hotel i Lječilišni integralni hotel.“

Za pokretanje postupka kategorizacije objekta potrebno je sljedeće:

  1. pisana zamolba za kategorizaciju upućena Ministarstvu turizma u kojoj treba navesti broj smještajnih jedinica, vrstu soba (jednokrevetne, dvokrevetne sobe, apartman) i kvadraturu soba
  2. dokaz o upotrebljivosti objekta (uporabna dozvola ili neki drugi dokument kojim se dokazuje uporabljivost objekta, npr. potvrda o legalizaciji)
  3. dokaz o pravu raspolaganja objektom (vlasništvo, gruntovni izvadak, ugovor o zakupu i sl.)
  4. rješenje o upisu u sudski registar ( mora biti upisana ugostiteljska djelatnost)
  5. dokaz da je u pitanju lječilišna/zdravstvena usluga (rješenje Ministarstva zdravlja da se podnositelj zamolbe može baviti zdravstvenom djelatnošću).

Tko sve može koristiti pravo na oslobođenje plaćanja trošarine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za plovidbu i kako se to pravo ostvaruje?

Zakonom o trošarinama (NN br. 22/2013 i 32/2013) u članku 101. stavak 1. točka 2. propisano je da se trošarina ne plaća na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za plovidbu, uključujući ribolov i električnu energiju proizvedenu na plovilu, osim uporabe plovnih objekata i plovila za privatne svrhe.

Plovni objekti koji mogu koristiti pravo oslobođenja plaćanja trošarine na energente:

  1. Plovni objekti u pomorskoj plovidbi, odnosno:
  2. a) brodovi u međunarodnoj plovidbi
  3. b) brodovi u nacionalnoj plovidbi (brodovi koji obavljaju linijski obalni promet, javni brodovi i brodovi koji se koriste za potrebe javnih tijela, brodovi koji obavljaju prijevoz tereta i putnika i koji obavljaju druge gospodarske djelatnosti te brodovi za posebne namjene)
  4. c) jahte sa stalno ukrcanom profesionalnom posadom s valjanom pomorskom knjižicom izdanom sukladno posebnim propisima kojima se izravno i isključivo obavlja gospodarska, odnosno komercijalna djelatnost smještaja gostiju uz plaćanje naknade
  5. d) brodice (javne brodice, kao i one koje se koriste za potrebe javnih tijela, brodice koje obavljaju prijevoz tereta i putnika te koje obavljaju druge gospodarske djelatnosti, osim chartera)
  6. Plovila u unutarnjoj plovidbi (rijeke i jezera), odnosno:
  7. a) plovila u međunarodnoj plovidbi
  8. b) plovila u nacionalnoj plovidbi (plovila koji se koriste za potrebe javnih tijela, plovila koja obavljaju prijevoz tereta i putnika te koja obavljaju druge gospodarske djelatnosti i plovila za posebne namjene)
  9. c) čamci (čamci koji se koriste za potrebe javnih tijela, čamci koji obavljaju prijevoz tereta i putnika te koji obavljaju druge gospodarske djelatnosti i čamci za posebne namjene).

Oslobođenje od plaćanja trošarine se ne odnosi na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za plovidbu plovnih objekata i plovila namijenjenih za sport i razonodu, uključujući i plovnih objekata i plovila za djelatnost iznajmljivanja trećim osobama s posadom ili bez posade (charter), a koji se koriste od strane vlasnika ili pravne ili fizičke osobe na temelju ugovora o najmu s posadom ili bez posade.

Uputstvo za postupanje korisnika prava na oslobođenje plaćanja trošarine na pogonsko gorivo za plovidbu dostupno je na Internet stranicama Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=10058.

Kako nam HGK može pomoći u povezivanju s potencijalnim poslovnim partnerima u inozemstvu?

Hrvatska gospodarska komora organizira brojne posjete inozemnih gospodarskih delegacija u Hrvatsku te posjete hrvatskih gospodarstvenika u inozemstvo. Prilikom navedenih posjeta redovno organiziramo individualne poslovne sastanke i umrežavanje s predstavnicima inozemnih tvrtki, udruženja i institucija. Kontaktirajte Sektor za međunarodne poslove i EU kako bismo vas izvijestili koje su posjete u najavi ili pratite naše aktivnosti na web stranici Sektora.

Također, HGK Vam može dostaviti popis potencijalnih poslovnih partnera u inozemstvu. Slobodno uputite svoj upit Sektoru za međunarodne poslove i EU koji će vam, na temelju vašeg iskazanog interesa za pojedino tržište, dostaviti prijedlog tvrtki za suradnju.

 

Kako odabrati pouzdanog partnera na stranom tržištu?

Pri odabiru poslovnog partnera u inozemstvu preporučujemo unaprijed izvršiti provjeru navedene tvrtke zbog učestalih pritužbi članica na prijevare, posebno u poslovanju s tvrtkama iz trećih tržišta.

Stoga preporučamo sljedeće:

  • izradu bonitetnog izvješća o potencijalnom partneru (bonitete izrađuju bonitetne kuće u Hrvatskoj);
  • potpisivanje ugovora u kojem se navodi Stalno arbitražno sudište pri HGK ili neki međunarodni sud (npr. Arbitražni sud Međunarodne trgovačke komore (ICC) u Parizu) kao nadležan u slučaju spora;
  • korištenje instrumenata osiguranja naplate potraživanja.

Za sve savjete i pojašnjenja kontaktirati odgovornu osobu HGK u Sektoru za međunarodne poslove i EU.

Mogu li se od ŽK Pula dobiti podaci o tvrtkama u Hrvatskoj iz određene djelatnosti?

Registar poslovnih subjekata BIZNET uključuje podatke o svim trgovačkim društvima u Hrvatskoj, a baza se može pretraživati prema određenoj djelatnosti, sjedištu tvrtke i drugih parametara. Zainteresirane tvrtke mogu zatražiti izlist iz Registra, a ŽK Pula će dostaviti tražene podatke odnosno kontakt-podatke tvrtki (no ne i financijske pokazatelje poslovanja za pojedinačnu tvrtku).

 

Kako roba stječe nepreferencijalno podrijetlo?

EU nepreferencijalna pravila podrijetla propisana su:

  • člancima 22. do 26. Uredbe Vijeća br. 2913/92 (Carinski zakonik Zajednice SL L 302/1992) i
  • člancima 35. do 65. i prilozima 9. do11. Uredbe Komisije br. 2454/93 (Uredba za provedbu Carinskog zakonika Zajednice – SL L 253/1993).

Roba može steći nepreferencijalno podrijetlo na jedan od dva načina, ovisno je li:

 - u cijelosti dobivena u jednoj državi ili

 - se proizvodi u više država – podrijetlom se smatra država u kojoj je prošla posljednju bitnu gospodarski opravdanu obradu ili preradu u za to opremljenoj tvrtki koja dovodi do proizvodnje novih proizvoda ili predstavlja važnu fazu proizvodnje.

Kriterij posljednje bitne gospodarski opravdane obrade ili prerade može se dokazati na slijedeća tri načina:

  1. promjena tarifnog broja
  2. zadovoljena pravila iz propisa obrade ili prerade nad robom bez podrijetla
  3. kriterij dodane vrijednosti

Kako možemo prijaviti projekt na EU natječaj i gdje možemo pronaći informacije o natječajima i fondovima Europske unije?

Odjel za EU poslove, fondove i programe bavi se praćenjem politika Europske unije te aktualnosti na nacionalnoj i europskoj razini, vezanih uz EU tematiku. Aktivno, u suradnji s ostalim organizacijskim jedinicama HGK, radi na zastupanju interesa članica HGK u tijelima EU koristeći infrastrukturu nacionalnih i europskih udruženja. Gospodarstvenicima pruža pomoć u korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova, ali i drugih dostupnih izvora financiranja poslovanja kroz individualna savjetovanja, edukativne radionice i seminare. Odjel sudjeluje u postupku programiranja i praćenja implementacije fondova EU. Jednako tako Odjel za EU je aktivan i u prijavama projekata HGK (samostalno ili u konzorciju) na otvorene EU natječaje te koordinira rad ostalih organizacijskih jedinica u procesu apliciranja na EU natječaje. U okviru Odjela za EU djeluje Zajednica poslovnih savjetnika koja okuplja više od 200 članica koje pružaju usluge poslovnog savjetovanja.

Pretražite našu Bazu s više od 500 EU projekata poslovnih savjetnika i pronađite konzultanta koji vam može pomoći pri pripremi natječajne dokumentacije odnosno prijavi projekta. Baza EU projekata poslovnih savjetnika nalazi se na sljedećoj poveznici.

Pregled svih najavljenih i trenutno otvorenih EU natječaja možete pronaći na službenoj internetskoj stranici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije www.strukturnifondovi.hr.

Odjel za Europsku poduzetničku mrežu, EU programe i fondove potpore za mala i srednja poduzeća bavi se pružanjem potpore pri stupanju na strana tržišta i to kroz sustavno informiranje, educiranje o svim aspektima EU djelatnosti, savjetovanje kako doći do izvora financiranja za vlastite projekte, pronalazak poslovnih partnera, pružanje pomoći pri komercijalizaciji inovacija i transferu tehnologija, sudjelovanje u velikim europskim istraživačkim projektima itd. U sastavu Odjela djeluje i Europska poduzetnička mreža (EEN) (eng. Enterprise Europe Network - EEN) - projekt kojeg sufinancira Europska komisija iz programa COSME za konkurentnost MSP-a. Hrvatska gospodarska komora je koordinator hrvatskog konzorcija, a ostali uključeni partneri su: Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije - HAMAG-BICRO, Tehnološki park Varaždin- TPV, TERA TEHNOPOLIS iz Osijeka, Znanstveno tehnološki park Sveučilišta u Rijeci - StepRi te Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu – UTT.

 

 

Kako steći pravo uporabe znakova HGK "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno hrvatsko"?

Pokretanjem "Projekta vizualnog označavanja hrvatskih pro­izvoda" Hrvatska gospodarska komora želi uspostaviti vizual­ni kod na hrvatskom i svjetskom tržištu, i na taj način pomo­ći hrvatskim tvrtkama i proizvođačima.

Znak Hrvatska kvaliteta (Croatian Quality) kupcu treba biti jamstvo da se radi o proizvodima koji jamačno predstavljaju sam vrh svjetske ponu­de u svojoj klasi.

Proizvodi sa znakom Izvorno hrvatsko (Croatian Creation) imaju posebnu vri­jednost.

Pravo uporabe znaka “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko” dodjeljuje se proizvodima i uslugama koji/e posjeduju natprosječnu kvalitetu, najmanje kao proizvodi ili usluge na razini “Hrvatske kvalitete”, a proizvedeni na području Republike Hrvatske ili su nastali/e kao rezultat hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije.

Ukoliko Vaš proizvod ili usluga odgovaraju navedenom opisu potrebno je pokrenuti postupak za dodjelu prava uporabe znaka. Zahtjev za dodjelu pra­va uporabe znaka podnosi se, na propisanom obrascu, Odje­lu za upravljanje kvalitetom pri HGK. Više informacija o kri­terijima za dobivanje znaka, postupku prijave i provjere te troškovima postupka moguće je pronaći na sljedećoj strani­ci.

 

Tko izdaje licencije za unutarnji i međunarodni prijevoz putnika i tereta?

Za međunarodni prijevoz putnika i tereta nadležno je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, a za unutarnji prijevoz putnika i tereta Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo SMŽ.

Više informacija o licencijama za međunarodni prijevoz putnika i tereta dostupno je na sljedećoj poveznici: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=405, a za unutarnji prijevoz: http://www.udu-smz.hr/?p=tekst&m=p&f=index&i=81&.

Trebaju li hrvatski vozači imati dokaz o stručnoj osposobljenosti za profesionalne vozače - KOD 95?

Informacija vezana uz „KOD 95“ dostupna je na interenetskim stranicama Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture RH na sljedećoj poveznici.

Popis ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba za provođenje programa za stjecanje početnih kvalifikacija i periodičke izobrazbe za vozača za prijevoz tereta i putnika dostupan je na sljedećoj poveznici

Za više informacija kontaktirajte nas na telefon 044/522-583 ili na elektroničku adresu hgksk@hgk.hr.

Gdje mogu pronaći sve informacije o porezima za iznajmljivače?

O poreznom statusu iznajmljivača u poslovanju s domaćim i inozemnim putničkim agencijama te inozemnim oglašivačima više saznajte putem letka „Obavijest o dodjeli PDV identifikacijskog broja i obvezama građana iznajmljivača” 

Odgovori Porezne uprave na najčešća pitanja građana iznajmljivača u vezi poreznih obaveza. 

Koje sajmove organizira i sufinancira HGK?

Hrvatska gospodarska komora organizira nastup hrvatskih tvrtki na sajmovima na temelju Plana promocije hrvatskog gospodarstva – popisa tuzemnih i inozemnih sajmova na kojima se tijekom godine planira organizirati kolektivni nastup. Popis je dostupan na sljedećoj poveznici.

Ukoliko članica iskaže interes za sudjelovanje na pojedinom sajmu koji je u skladu s Planom promocije slijedi organizacija sajma, odnosno nude se opći uvjeti izlaganja koji uređuju odnos organizatora i izlagača. Protokol prema kojemu HGK odlučuje o organiziranju nastupa hrvatskih tvrtki na sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu, te o načinu podmirenja troškova tih nastupa možete pronaći ovdje.

 

Što je potvrda o podrijetlu robe i gdje se može dobiti?


Potvrda o podrijetlu (Certificate of origin) izdaje se kao dokaz podrijetla robe. Pravila o podrijetlu robe možemo podijeliti na:

  • povlašteno (preferencijalna) podrijetlo i
  • nepovlašteno (nepreferencijalna) podrijetlo.

Slijedom istog roba stječe preferencijalno ili nepreferencijalno podrijetlo.

Za razliku od preferencijalnih pravila podrijetla čija je svrha da roba koja zadovoljava ista ostvaruje preferencijalnu stopu carine pri uvozu, nepreferencijalna pravila predstavljaju „ekonomsku“ nacionalnost robe. Ne služe za primjenu preferencijalne stope, nego za dokazivaje EU/hrvatskog podrijetla i pravilnu primjenu mjera ekonomske politike kao npr.:

  • dokazivanje EU nepreferencijalnog podrijetla kod izvoza (u zemlje s kojima EU nema sklopljeni ugovor o slobodnoj trgovini ili neki jednostrani aranžman);
  • antidampinških i  kompenzacijskih carina;
  • uvoznih i izvoznih kvota za određene države;
  • embarga i drugih zabrana ili ograničenja kojima su pogođene pojedine države;
  • izvoznih poticaja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike
  • za javne natječaje;
  • za dokazivanje podrijetla robe kod korištenje sredstava  iz EU fondova  i sl.

Radi navedenog države uvoznice traže prilaganje dokaza o nepovlaštenom podrijetlu kako bi se isto potvrdilo i kako bi se određene mjere primijenile ili ne.

Nepreferencijalna pravila podrijetla nisu harmonizirana i svaka država propisuje svoja  pravila za stjecanje nepreferencijalnog podrijetla. Ukoliko je roba zadovoljila preferencijalna pravila, zadovoljila je i nepreferencijalna.

ZAKONSKA OSNOVA

EU nepreferencijalna pravila podrijetla propisana su:

  • člancima 59 - 61 CARINSKOG ZAKONIKA UNIJE Uredba (EU) br. 952/2013, te
  • člancima 31 – 36 i prilogom 22-01 DELEGIRANE UREDBE KOMISIJE (EU)2 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije (SL L 343/2015)
  • člancima 57 – 59 i prilogom 22-14 PROVEDBENE UREDBE KOMISIJE (EU)3 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije

Prodaja obrazaca i ovjera

Plaćanje - potvrde i ovjere

 

Možemo li dobiti informaciju o kreditnim linijama HBOR-a?

Županijska komora Sisak u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak organizira Info dane HBOR-a jednom mjesečno u sisačkoj Komori (svakog drugog utorka u mjesecu). Tom prigodom održavaju se individualni poslovni razgovori s poduzetnicima, sadašnjim i potencijalnim korisnicima kreditnih sredstava HBOR-a. Uvjete financiranja HBOR-a predstavlja Draženka Draženović Kostelac, voditeljica Područnog ureda HBOR-a za Liku.

Za dodatne informacije i rezervaciju termina za Info dan kontaktirajte nas na telefon: 044/522-583 ili na elektroničku adresu: hgksk@hgk.hr.

 

 

 

 

Kako pokrenuti poduzetničku djelatnost?

HITRO.HR je servis Vlade Republike Hrvatske odnosno mjesto na kojem ćete dobiti sve informacije i obaviti većinu potrebnih radnji za osnivanje trgovačkog društva, otvaranje obrta i upis promjena u Registru poslovnih subjekata za postojeća trgovačka društva. Uz osnivanje trgovačkog društva i otvaranje obrta, HITRO.HR vam omogućava i pristup različitim državnim internetskim servisima.

 

Koje su novosti za pružatelje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu u 2016. godini?

 

Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK i vlasnik tvrtke za marketing i konzalting u turizmu - Quanarius d.o.o, u članku kojega možete pronaći na poveznici, pojašnjava određene izmjene Zakona o ugostiteljstvu napravljene u korist građana – mikropoduzetnika, skreće posebnu pozornost na nove obaveze u smislu minimalno tehničkih uvjeta, administracije i poreza te daje osvrt na eVisitor – digitalnu platformu koja olakšava ispunjavanje zakonskih obaveza i dio je sustava sigurnosti posjetitelja.

Koje su porezne obveze građana koji iznajmljuju stanove, sobe i postelje te organiziraju kampove?

Porezne obveze građana koji iznajmljuju stanove, sobe i postelje putnicima i turistima te organiziraju kampove mogu se pronaći na webu Ministarstva turizma.

 

Na koji se način određuje visina članarine HGK?

Sve članice obavezne su plaćati članarinu HGK čija visina ovisi o veličini tvrtke. Sve informacije i kriterije o visini članarine sadržane su u Odluci o financiranju HGK koju donosi Skupština HGK svake godine za sljedeću godinu. Odluku potražite na sljedećoj poveznici.

Moja tvrtka ne radi, a dobio sam ovrhu od Porezne uprave. Što trebam učiniti?

Ako je vaša tvrtka u stečaju potrebno je podnijeti zahtjev za oslobađanjem od članarine HGK koji mora potpisati osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva. Taj je zahtjev potrebno dostaviti na adresu HGK, Pravna služba, Rooseveltov trg 2, Zagreb, a uz zahtjev je potrebno priložiti dokumentaciju o provedenom postupku stečaja, odnosno Odluku o obustavi poslovanja stečajnog dužnika ili Rješenje o otvaranju stečajnog postupka dobivenog od nadležnog trgovačkog suda. Ukoliko se radi o stečajnom postupku po starom stečajnom zakonu, prije 2015. godine, potrebno je uz ovjereni zahtjev za oslobađanjem od članarine dostaviti Rješenje o otvaranju stečajnog postupka nadležnog trgovačkog suda.

Ako je vaša tvrtka u likvidaciji potrebno je podnijeti potpisani zahtjev za oslobađanjem od članarine kojeg je potrebno dostaviti na adresu HGK, Pravna služba, Rooseveltov trg 2, Zagreb i uz njega priložiti Rješenje o upisu Odluke o likvidaciji trgovačkog društva u Sudskom registru trgovačkog suda.

Tko se može baviti posredovanjem u prometu nekretnina?

Posredovanjem u prometu nekretnina mogu se uz naknadu baviti samo posrednici koji ispunjavaju uvjete sukladno odredbama Zakona o posredovanju u prometu nekretnina (NN 107/07, 144/12, 14/14).

Uvjeti za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina, propisani su člancima 4.-14. Zakona, dok su odredbama članka 18. Zakona propisani opći uvjeti poslovanja.

Osnovni uvjeti koje posrednik treba ispuniti kako bi ishodio rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina i upisao se u Registar posrednika su da ima ugovor o radu na puno radno vrijeme s osobom koja je agent posredovanja u prometu nekretnina, te da ima ugovor o osiguranju s ovlaštenim osiguravateljskim društvom za slučaj odgovornosti za štetu nastalu obavljanjem djelatnosti posrednika.

Posrednik može započeti obavljati djelatnost posredovanja danom prijama Rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina, a koje donosi Ministarstvo gospodarstvo.

Što se treba nalaziti na deklaraciji proizvoda?

Općenito označavanje proizvoda uređuje Zakon o zaštiti potrošača u članku 6.:

Članak 6.

(1) Proizvodi koji se na području Republike Hrvatske nude potrošačima moraju na ambalaži, privjesnici, naljepnici ili na samom proizvodu sadržavati najmanje:

  1. osnovna obilježja proizvoda u mjeri koja je potrebna da bi potrošač donio odluku o kupnji kao što su naziv proizvoda, tip i model proizvoda, naziv pod kojim se proizvod prodaje, sastav proizvoda, svojstva i tehnička obilježja proizvoda
  2. naziv i sjedište proizvođača ili uvoznika koji ima sjedište na području Europske unije.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti jasni, vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom, što ne isključuje mogućnost istodobne uporabe drugih jezika, a mogu uključivati znakove i piktograme lako razumljive potrošaču.

(3) Ako su napisani na više jezika, podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti napisani na isti način.

(4) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na proizvode čije je označavanje uređeno posebnim propisom.

Imajte na umu da postoje neke česte kategorije proizvoda, čije je označavanje propisano posebnim propisom, kao što su npr. dječje igračke, hrana, kozmetički proizvodi…

Gdje se može dobiti EU potvrda?

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju za hrvatske građane otvorilo se veliko europsko tržište, te mogućnost rada i zapošljavanja u skladu sa svojim kvalifikacijama, radnim iskustvom i interesima, pod jednakim uvjetima koje moraju ispunjavati državljani zemlje domaćina.

EU potvrdu za pravne osobe izdaje Hrvatska gospodarska komora na temelju Pravilnika o izdavanju EU potvrde (“Narodne novine”, broj 123/15)

Kontakt:

ODJEL ZA POSLOVNE INFORMACIJE
Tel: +385 1 4606 708
Fax: +385 1 4606 782

E-mail: info@hgk.hr
E-mail: amatulin@hgk.hr
Tel: + 385 (01) 4606 776
E-mail: ajambrecina@hgk.hr
Tel: +385 (01) 4606 774

Kako dobiti ATA karnet u Puli?

U ŽK Pula se mogu preuzeti obrasci, no ovlaštenje za ovjeravanje ATA karneta ima ŽK Rijeka. Budući da se ATA karnet koristi za privremeni uvoz robe u stranu zemlju, korisnici ovog dokumenta moraju voditi računa o tome da će se roba morati ponovno izvoziti / uvoziti u jednakom obliku, odnosno u stanju u kojem je bila privremeno uvezena/izvezena.

Trebaju li hrvatski vozači imati dokaz o stručnoj osposobljenosti za profesionalne vozače - KOD 95?

Informacija vezana uz „KOD 95“ dostupna je na sljedećoj poveznici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture RH: http://www.mppi.hr/default.aspx?ID=10380.
Popis ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba za provođenje programa za stjecanje početnih kvalifikacija i periodičke izobrazbe za vozača za prijevoz tereta i putnika dostupan je na sljedećoj poveznici: http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Popis%20L%20pocetna%20i%20periodicka%20izobrazba%2019-7_16.pdf.
Za više informacija kontaktirajte nas na telefon 385 1 460 6703

Projekti i akcije

ŽK Pula jedan je od partnera u projektu REI II

ŽK Pula sudjeluje u projektu ECO-NautiNet

Akcija Sretna srijeda 7. ožujka

Akcija Sretna srijeda 10. siječnja