Sudionici savjetovanja tijekom izlaganja direktora Stražaplastike Josipa Grileca
Izvor: HGK

Komunalnim poduzećima predstavljene mogućnosti zbrinjavanja otpada


Objavljeno: 01. 03. 2018. , Ažurirano: 01. 03. 2018.


"Cilj je da se što više proizvoda i sirovina iz Hrvatske koristi na domaćem tržištu, a ne da se oslanjamo na izvoz. Tako održavamo radna mjesta i povećavamo BDP. Imamo hrvatske proizvođače koji su oporabitelji, koriste otpad kao sirovinu, a primorani su ga uvoziti jer se kod nas ne prikuplja na adekvatan način. Stoga nam je danas cilj predstaviti tvrtke koje oporabljuju otpad, da vam kažu koji su tehnički zahtjevi potrebni kako bi ga otkupili od vas", istaknula je direktorica Sektora za industriju i IT Hrvatske gospodarske komore Tajana Kesić Šapić otvarajući Savjetovanje industrije s komunalnim poduzećima radi mogućeg zbrinjavanja korisnog (reciklabilnog) otpada, održano danas u Trakošćanu.

"Željela bih naglasiti da HGK u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša priprema ponovno burzu otpada i sada je naš zadatak pripremiti tehničke zahtjeve naših tvrtki, kako bismo mogli krenuti u taj projekt gdje će se susresti ponuda i potražnja", kazala je Šapić.

Direktor Stražaplastike Josip Grilec, čija tvrtka u proizvodnji koristi recikliranu plastiku, istaknuo je kako je industrija plastike jedna od rijetkih koja raste pa je tako prošle godine prerađeno oko 200.000 tona tog materijala u Hrvatskoj. "Bilo bi dobro da dio toga recikliramo i time pomognemo domaće gospodarstvo i industriju. Plastike ima puno vrsta i neke ne mogu ići zajedno u obradu jer nisu kompatibilne po kemijskom sastavu", kazao je Grilec naglasivši važnost sortiranja plastičnog otpada jer se kasnije radi veliki trošak zbrinjavanja. "Ako plastiku sortirate kako treba, vjerujte mi da vam to neće predstavljati trošak, dapače, bit će vam plaćena i ta sirovina, ali i odvoz", poručio je Grilec za čiju tvrtku jedna braniteljska udruga prikuplja plastični otpad u Dalmaciji koji se onda vozi na preradu u pogone tvornice u Humu na Sutli, što dovoljno govori o isplativosti recikliranja.

Zvonko Bede, direktor tvrtke Drava International koja zapošljava 500 radnika i obrađuje PET ambalažu i polietilen, rekao je kako se godišnje skupi oko 15.000 tona plastičnih boca, a po njihovim istraživanjima na deponiju završi gotovo još toliko.

"Mislim da je došlo vrijeme da u Hrvatskoj zbijemo glave i pokušamo nešto zajedno napraviti. Nadam se da će se po novim uvjetima koje nam Europa nametnula otpad organiziranije sakupljati. Sve europske zemlje su od reciklaže razvile industriju i napravile veliki biznis, dok se kod nas ne radi praktički ništa", izjavio je Bede, naglasivši kako ima malo prerađivača i kad se otpad počne organizirano prikupljati bit će problem jer ga neće imati tko obraditi.

Lidija Bačak, direktorica bjelovarske kompanije Kronospan Cro, najavila je novu uvođenje nove proizvodne linije koja će im povećati kapacitete za 200 posto, što ih je nagnalo da se okrenu korištenju drvnog otpada u proizvodnji. "Kod nas se nitko ne bavi ozbiljnije sortiranjem drveta pa je ovo idealna prilika da vam najavimo kako ćete imati rješenje za taj materijal. Počinjemo s obradom u rujnu, a očekujemo da ćemo za par godina trebati velike količine sirovine", najavila je Bačak i potom pobliže objasnila kakvu točno vrstu drvnog otpada trebaju.

Direktor Regeneracije Anđelko Švaljek istaknuo je kako su 2012. počeli s ozbiljnijim prikupljanjem tekstila i procesom njegove regeneracije. "Godišnje u Hrvatskoj trošimo oko 10.000 tona regeneriranih vlakana, a ta brojka će ubuduće rasti. Od komunalnih firmi do sad nismo zabilježili značajnije količine, ali uvjeren sam da će se ti trendovi promijeniti. Samo u 2017. smo spriječili odlaganja 6.000 tona tekstilnog otpada, a u zadnjih pet godina ta se brojka penje na oko 23.000 tona", poručio je Švaljek, dodavši kako bi sustav recikliranja puno bolje funkcionirao razvijanjem partnerskog modela suradnje.

Robert Vražić iz Vetropack Straže prezentirao je mogućnosti otkupa staklene ambalaže koju njegova tvrtka nudi. "Godišnje proizvodimo oko 270.000 tona nove staklene ambalaže, a udio staklenog reciklata je oko 43 posto, što je nedovoljno jer se staklo može bezbroj puta reciklirati i pritom ne gubi svojstva. Naš kapacitet obrade je dovoljan da počistimo cijelu Hrvatsku od otpadne staklene ambalaže", izjavio je Vražić, elaboriravši potom kakvu točno vrstu sirovine trebaju i kakve čistoće ona mora biti.

Ana Špehar predstavila je bioplinsko postrojenje tvrtke Agroproteinka koje koristi biorazgradivi otpad iz prehrambene industrije, trgovačkih lanaca, kuhinja, restorana, vrtića, škola itd. "Materijal kupimo na terenu, vozimo u naše pogone, a možemo zaprimiti sav biorazgradivi otpad u ambalaži jer se u procesu obrade ona odvaja. Biorazgradivi otpad preradom odlazi u toplinsku i električnu energiju te tako čuvamo naš okoliš", zaključila je Špehar.