Predavanje o afričkoj svinjskoj kugi održano u ŽK Koprivnica

U ŽK Koprivnica u petak, 8. ožujka, održano je predavanje o afričkoj svinjskoj kugi u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Koprivničko-križevačke županije i ŽK Koprivnica.

Martina Rubin i Domagoj Križaj iz Ministarstva poljoprivrede okupljenim lovoovlaštenicima i predstavnicima veterinarskih ureda održali su prezentacije o afričkoj svinjskoj kugi i biološkoj sigurnosti tijekom lova.

Afrička svinjska kuga najveća je prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih svinja i okolišu, a veliki je problem i cijeloj Europskoj uniji na čijem se području bolest nezaustavljivo širi od 2014. godine. Godine 2018. prijavljena su 5403 slučaja afričke svinjske kuge kod divljih svinja te već 600 novih slučajeva afričke svinjske kuge u divljih svinja u 2019. godini. Od početka epidemije zahvaćeno je više od 500.000 domaćih svinja, dok je ukupan broj i veći zbog preventivnog usmrćivanja domaćih svinja u zaraženoj zoni. U Rumunjskoj je preventivno usmrćeno više od 50.000 domaćih svinja na 7500 farmi, dok su u Belgiji usmrćene 5222 svinje na 22 farme u zaraženom području.

Na području Hrvatske bolest nije zabilježena, ali posljedice njena izbijanja bile bi katastrofalne za domaću proizvodnju svinja, pa se Ministarstvo poljoprivrede aktivno uključilo u prevenciju i nadzor populacije domaćih i divljih svinja. Uz biosigurnosne mjere na svim svinjogojskim farmama, provode se i stroge mjere u lovištima iz kojih i prijeti najveća opasnost za populaciju domaćih svinja.

Ovlašteni veterinari započeli su obilaziti gospodarstva na kojima se drže svinje, radi kategorizacije biosigurnosti. Podsjećamo posjednike svinja da se pridržavaju propisa o označavanju, premještanju i prometu životinja, da spriječe kontakt svojih životinja s divljim svinjama te da je zabranjeno pašno držanje svinja i puštanje svinja na otvoreni prostor, osim ako se svinje drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom. Prijava je uginulih domaćih i divljih svinja obvezna radi testiranja uzoraka organa uginulih domaćih i divljih svinja kako bi se isključila prisutnost bolesti, a važno je osigurati i neškodljivo zbrinjavanje nusproizvoda nastalih prilikom klanja svinja za vlastite potrebe u skladu s posebnim propisima. Na farmama je nužno osigurati provedbu biosigurnosnih mjera (dezinfekcija, primjena higijenskih mjera u objektima i higijenski nadzor osoblja, onemogućavanje kontakta s divljim svinjama, postavljanje ograda, zabranjeno držanje svinja, puštanje svinja na otvoreni prostor i sl.), a slično vrijedi i za lovišta (dezinfekcija obuće, opreme i vozila prije i nakon lova; vozila koja se koriste u lovištu, posebno za prijevoz odstrijeljenih divljih svinja, mora odobriti odgovorna osoba i prije i poslije lova, odnosno prije izlaska iz lovišta moraju biti dezinficirana; odrobljavanje se može provoditi isključivo na za to određenim mjestima; postavljanje kontejnera ili određivanje lokacije za otpad (organi, koža, otpad životinjskog podrijetla) i neškodljivo uklanjanje; kontrolu ulaska neovlaštenih osoba i vozila u područje lovišta; zabranu odlaganja proizvoda i otpada životinjskog podrijetla na području lovišta, osim na za to posebno određenim lokacijama ili kontejnerima.