Članovi Gospodarskog vijeća Županijske komore Karlovac s Predsjednicom Republike Hrvatske
Izvor: HGK

Karlovački poduzetnici susreli se s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović


Objavljeno: 27. 03. 2018. , Ažurirano: 03. 04. 2018.


Prvi predsjednički posjet Komori Karlovac koja ove godine obilježava 90. obljetnicu svoga postojanja

Drugoga dana svog trodnevnog boravaka u Karlovačkoj županiji predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je 27. ožujka Županijsku komoru Karlovac i održala susret s gospodarstvenicima.

Predsjednik Županijske komore Karlovac Zlatko Kuzman predstavio je gospodarske potencijalne županije osvrnuvši se na povijesna razdoblja s kraja 19. stoljeća kada su rijekom Kupom plovile žitne lađe i stvarale prve gospodarske rezultate, ističući kasniju važnost Gradske munjare kao simbola početka elektrifikacije i ubrzanog razvoja. Povijesna gospodarska snaga bila je tvornica „špancir“ štapova, tadašnji izvoznik na američko tržište, dok je to danas tvornica oružja HS Produkt. Naglasio je važnost prerađivačke industrije u strukturi gospodarstva Karlovačke županije s udjelom od 56,7 posto, uspoređujući je s dalekom 1921. godinom kada je udio industrije u ukupnom gospodarstvu Grada Karlovca iznosio 41,5 posto. Prerađivačka industrija okosnica je razvoja županije i čini najveći udio strukture ukupnih prihoda, zaključio je Kuzman.

Predsjednica RH i predsjednik ŽKKarlovac.JPG

Predsjednica Grabar-Kitarović i predsjednik ŽK Karlovac Kuzman; Izvor: HGK

Predstavljeni su i ostali pozitivni gospodarski rezultati Karlovačke županije, te je naglašeno kako se u 2016. godini bilježi rast ukupnih prihoda, udjela prihoda od prodaje u inozemstvu, dobiti i broja zaposlenih. Smanjuje se broj nezaposlenih na županijskoj razini i Gradu Karlovcu. Ono što zabrinjava je vanjska migracija stanovništva, tako podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju pojačano iseljavanje na razini Županije. Posljednjih je nekoliko godina migracijski saldo stanovništva negativan i progresivno raste.

Aktualni su izazovi koji stoje pred gospodarstvom,prije svega, učinkovitost javne uprave i državnih poduzeća, niz reformi u pravosuđu, zdravstvu, mirovinskom i obrazovnom sustavu te rasterećenje gospodarstva. Nedovoljni poticaji za industriju, nedostatak konkretne podrške za istraživanje i razvoj te deficitarna zanimanja samo su neke od potreba gospodarstva.

Gospodarstvo Karlovačke županije izrazito je dinamično, ostvaruje stalni rast, izvozno je orijentirano i ne čeka, već planira kako stvoriti proizvode dodanih vrijednosti, visokih tehnologija, ali, prije svega, izvorne hrvatske proizvode.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović iskazala je zadovoljstvo dobrim gospodarskim trendovima u Županiji te orijentiranosti k izvozu. Složila se s činjenicom kako se hrvatsko gospodarstvo mora temeljiti na izvozu, osobito proizvoda dodane vrijednosti i visoke tehnologije. No bez većih strukturnih promjena u sljedećem razdoblju možemo očekivati spor i nedostatan gospodarski rast, daljnji odljev stanovništva, lošu demografsku sliku, uz sve veće probleme u pronalaženju radne snage potrebne kvalifikacije.

Predsjednica RH s gospodarstvenicima KŽ.jpg

Predsjednica Republike Hrvatske s gospodarstvenicima Karlovačke županije; Izvor: HGK.

Tijekom susreta s poduzetnicima upozorila je na nekoliko činjenica u hrvatskom gospodarstvu koje zahtijevaju veliku pozornost jer u velikoj mjeri govore o ukupnosti problema s kojima se suočavamo kao društvo. Bruto domaći proizvod još je uvijek ispod razine 2008. godine, neposredno prije početka krize, čime smo jedina članica EU koja danas proizvodi realno manju vrijednost BDP-a nego prije devet godina. Osim toga, gospodarski zaostajemo za zemljama srednje i istočne Europe s kojima dijelimo članstvo u Europskoj uniji. Riječ je o deset zemalja koje su postale članice u 2004. i 2007. godini, osim Malte i Cipra s kojima smo tada bili ne samo konkurentni nego kudikamo ispred. Međutim, danas zaostajemo u razvoju za većinom njih, a čak njih devet ima viši standard nego Hrvatska. Nadalje, predsjednica je upozorila na još jednu činjenicu. Svjetska banka i Svjetski gospodarski forum ocjenjuju Hrvatsku najnekonkurentnijom, a k tome i zemlju s najlošijim indeksom lakoće poslovanja unutar tih deset zemalja. Prije desetak godina, prema globalnom indeksu konkurentnosti, Hrvatska je zaostajala za samo deset mjesta za prosjekom EU 10 zemalja. Lošije su rangirane od Hrvatske bile Bugarska, Rumunjska i Mađarska, no sada zaostajemo za dvadeset šest mjesta i najlošije smo rangirana država unutar EU 10 zemalja.

Upozorila je na činjenicu kako se reforme provode presporo s nedostatnim intenzitetom, što se odražava na zaostajanje u dinamici gospodarskog rasta i niskim stopama potencijalnog rasta. Smatra kako nam je potrebna sveobuhvatna i kvalitetna reforma obrazovanja te dodala kako Hrvatskoj treba sveobuhvatna reforma obrazovanja i način rada u školama koje će stvarati male poduzetnike. Prema njezinim riječima, sporost gospodarskog oporavka izravno utječe na negativne migracijske trendove i demografsku sliku zemlje. S time se ograničava brži i kvalitetniji oporavak tržišta rada, zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović.

Nakon obraćanja gospodarstvenicima, slijedila su pitanja poduzetnika, odnosno navođenje problema i poteškoća u poslovanju. Vlasnik Tvornice turbina Karlovac Ivan Mikšić zatražio je potporu u brodogradnji, ali i svim tvrtkama koje su povezane s brodogradilištima, posebno Uljanika i 3. Maja. Direktor tvrtke DS Smith Plastics Karlovac Mario Tomljanović upozorio je na problem kvalitetno obrazovane i uopće raspoložive radne snage, dok je predsjednik Obrtničke komore Karlovačke županije Darko Stanković apostrofirao problem strukovnog obrazovanja i nedostatak upisnih kvota zbog čega se previše učenika upisuje u gimnazije i ostale četverogodišnje škole, a premalo u trogodišnja proizvodna zvanja.