Ministar Horvat najavio je 2,2 milijarde kuna poticaja za inovativnost


Objavljeno: 05. 06. 2019. , Ažurirano: 05. 06. 2019.


Izlaganje o pozivima u najavi za 2019. godinu ministar Horvat započeo je obaviješću o tome da će poduzetnicima na raspolaganju biti nove 2,2 milijarde kuna poticaja za inovativnost u četiri nova natječaja.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat bio je poseban gost na sjednici Gospodarskog vijeća ŽK Karlovac održanoj u utorak, 4. lipnja, u Županijskoj komori Karlovac.

Tom je prigodom ministar Horvat nazočnim poduzetnicima, članovima Gospodarskog vijeća te županijskim i lokalnim dužnosnicima predstavio Analizu gospodarskog stanja, mjere i programe poticanja poduzetništva.

Kratki osvrt na gospodarska kretanja dao je predsjednik Županijske komore Karlovac Zlatko Kuzman, koji je govorio o najnovijim makroekonomskim pokazateljima. „Naime, svi su nam gospodarski pokazatelji pozitivni, devet posto veći je ukupni prihod, 12 posto porasla je dobit, pada jedino gubitak, što je dobro, i to 19 posto. Rastao je i broj poduzetnika i broj zaposlenih. Čak 828 radnika više radi u našim poduzećima u odnosu na prošlu godinu. S obzirom na demografiju i iseljavanje to je jako dobar podatak i onda nije čudo da su i svi ostali pokazatelji dobri“, kazao je Kuzman. Pozitivna kretanja ostvarena su i u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni, rastom izvoza s više od deset posto te blagim porastom investicija i rastom mjesečne plaće po zaposlenom. „Prvi put događa se da u pozitivnim trendovima sudjeluju mikro i mala poduzeća. Do sada su cjelokupan rast i ove pozitivne pokazatelje vukla velika poduzeća u Karlovačkoj županiji“, naglasio je Kuzman.

Pomoćnica ministra Ana Mandac predstavila je mjere i aktivosti za unapređenje poslovnog okruženja. Izrađen je akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva uz pomoć partnerskih institucija, Ministarstva i ostalih gospodarskih udruženja, pri čemu je analizirano 939 propisa i 70 zakonodavnih područja povezanih s gospodarstvom. U provedenim analizama utvrđeno je kako pojedini poduzetnik ima 3076 identificiranih obveza, ukupno opterećenje gospodarstva je 12,4 milijarde kuna, a planira se ukupno rasterećenje gospodarstva iznad 2,7 milijardi kuna do kraja 2022. godine. Nastavljaju se reformske mjere za rasterećenje gospodarstva, prije svega, smanjenje administrativnog opterećenja poslovnih procedura te smanjenje neoporezivih davanja i upravnih pristojbi.

Pokretanje digitalnog poslovanja tvrtki – START novost je koju ove godine pokreće Ministarstvo, radi povezivanja javnih i privatnih servisa za potrebe pokretanja poslovanja uz smanjenje transakcijskih troškova. „Potpuno digitalno, s jednoga virtualnog mjesta bez posrednika“, naglasila je Mandac.

Kao informaciju izdvojila je osnivanje Radne skupine za unapređenje uvjeta poslovanja u RH kao sinergiju rada svih ministarstava. „Zadaće su analizirati i identificirati osnovne pokazatelje i prioritete unapređenja poslovanja poduzetnika, predlagati mjere kojima će se omogućiti poboljšanje poslovanja poduzetnika te kontinuirano pratiti rad javnih tijela koja sudjeluju u procesu poslovanja poduzetnika“, istaknula je Mandac. Dotaknula se teme korištenja potpora prema Zakonu o poticanju ulaganja, koje su na raspolaganju poduzetnicima, a nisu u potpunosti iskorištene. Govorila je o rezultatima EU poziva, prioritetne osi 1 i 3 te trenutno otvorenim pozivima, projektima i programima kojima ove godine Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta potiče poduzetnike. 

„Planira ih se sve raspisati do kraja ove godine sa željom i namjerom da poduzetnici za njih budu spremni, da se aplikacije dogode što je prije moguće i da transferiramo ta sredstva u nove investicije ovdje na prostoru Republike Hrvatske, a onda polučimo nešto što nam se dogodilo u prva tri mjeseca ove godine, a to je toliko željeni kontinuitet gospodarskog rasta“, istaknuo je ministar Horvat. Dodao je kako je naglasak na inovacijama, novim industrijama, novoj tehnologiji, transferima znanja i tehnologije kao pripremi za novi financijski okvir Europske komisije koji nas očekuje 2021. godine. Cilj je novim projektima visoke dodane vrijednosti otvoriti nova radna mjesta radi kakvih nam ljudi odlaze iz Hrvatske, odnosno da do 2020. godine Hrvatska poveća ulaganja u istraživanje i razvoj s današnjih 0,87 na 1,4 posto bruto domaćeg proizvoda te tako omogući stvaranje radnih mjesta koja će nas dovesti do situacije da prosječna plaća na području Republike Hrvatske bude na razini od 1000 eura do kraja sljedeće godine. Naravno, natječajima će se, kako je kazao, iz strukturnih fondova osigurati 2,2 milijarde kuna, a dio sredstava bit će osiguran u nacionalnom proračunu. Da bi se moglo povući toliko novca iz raspoloživih sredstava strukturnih fondova EU, trebalo je, kako je pojasnio, izraditi Strategiju poticanja investicija i Strategiju pametnih specijalizacija te uvjeriti Europsku komisiju da Republika Hrvatska ima inovacijski sustav, a to je u proteklih pola godine učinjeno. 

Pozivom na raspravu ministar Horvat omogućio je nazočnim poduzetnicima iznijeti problematiku s kojom se susreću u vlastitom poslovanju. Poduzetnici su skrenuli pozornost na probleme koje imaju u korištenju sredstava, poput statusa neprihvatljivih prijavitelja s obzirom na uvjete natječaja i indeksa razvijenosti kojim se smanjuju mogućnosti dobivanja bespovatnih potpora te usmjerenosti poduzetnika na neke nove djelatnosti koje nisu primarna djelatnost u ovom trenutku.

Po završetku razgovora gospodarstvenika s ministrom, slijedio je njegov posjet tvrtki HS produkt koja je dobitnica Zlatne kune Hrvatske gospodarske komore u kategoriji velikih poduzeća za 2017. godinu, kao najuspješnija velika tvrtka u Hrvatskoj.