Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnome dijelu skupine županija središnje Hrvatske te graniči s četiri županije. Na sjeveru s Koprivničko-križevačkom, na sjeveroistoku s Virovitičko-podravskom, na jugu sa Sisačko-moslavačkom i na zapadu sa Zagrebačkom županijom.

Županija zauzima površinu od 2.653 km2, obuhvaćajući četiri karakteristične zemljopisne cjeline: Bilogoru, rubne masive Papuka i Ravne gore, Moslavačku goru te dolinu rijeke Česme i Ilove.

S ostatkom zemlje je povezana mrežom lokalnih i županijskih cesta koje ne zadovoljavaju u potpunosti potrebe gospodarstva niti lokalnoga stanovništva. Pomak je posljednjih godina učinjen izgradnjom dijela brzeceste od naselja Farkaševac do Zagreba. Spomenuta dionica čini sastavni dio planirane autoceste od regionalnoga značaja, A13, Vrbovec – Bjelovar – Virovitica koja će zajedno s planiranom autocestom A12 Vrbovec – Križevci – Koprivnica tvoriti cjelinu Podravsko-bilogorski ipsilon.

Povoljan geoprometni položaj prema Mađarskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sloveniji nudi brojne razvojne mogućnosti. Bjelovar, udaljen svega 80 km od Zagreba, političko je, kulturno i gospodarsko središte Županije, s mnogobrojnim institucijama koje mu svojim aktivnim djelovanjem daju primjeren značaj. Tu su i gradovi Čazma, Daruvar, Garešnica i Grubišno Polje, koji svojim posebnostima u gospodarskome i društvenom životu daju cjelovitu sliku područja Bjelovarsko-bilogorske županije.

U jedinicama lokalne samouprave ulažu se značajni napori da se ožive i ojačaju gospodarski potencijali. Do sada je jedanaest poslovnih zona na različitim strateškim pozicijama opremljeno infrastrukturom te poduzetnici u različitim fazama ostvaruju svoje projekte. Izgradnja zona se nastavlja i u drugim općinama i gradovima Županije. Za investicije u poduzetničkim zonama dostupne su razne olakšice i poticaji te osigurana stručna podrška pri realizaciji istih.

Područje obiluje značajnim šumskim fondom i izvorima plina, kvarcnoga pijeska, nafte, gline, termalnih voda i drugim prirodnim bogatstvima, dok se poljoprivredno zemljište rasprostire na 148.769 ha površine.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u svojih pet gradova i 18 općina Županija broji 119.743 tisuće stanovnika, odnosno 2,8 posto ukupnoga stanovništva Republike Hrvatske.

Tradicionalno, gospodarstvo se temelji na poljoprivredi i prerađivačkoj industriji. Prema rezultatima popisa iz 2011. godine na području Županije 21 posto stanovništva se bavi poljoprivredom, pa ne čudi što je upravo Bjelovarsko-bilogorska županija u odnosu na susjedne županije na prvome mjestu po broju stanovnika koji se bave tom djelatnošću.

Zbog pogodnoga geografskog položaja i klimatskih uvjeta s obilježjima umjerene kontinentalne klime, Bjelovarsko-bilogorska županija ima izrazito povoljne uvjete za razvitak velikoga broja poljoprivrednih kultura, dok uspjeh i broj županijskih pčelara svjedoče o čistome okolišu i zdravoj prirodi.

Na oraničnim površinama najzastupljenija je proizvodnja žitarica, krmnoga i industrijskog bilja, povrća i voća te sve više i ljekovitoga bilja.

Posebno mjesto u gospodarstvu Županije i Hrvatske pripada peradarstvu i to prvenstveno proizvodnji kokoši nesilica odnosno proizvodnji konzumnih jaja.

Područje BBŽ-e je zbog klimatskih karakteristika i karakteristika tla pogodno za voćarsku proizvodnju. U posljednjih nekoliko godina zabilježeno je povećanje nasada različitih voćnih vrsta, posebice lijeske i jabuka kao i vinograda u tradicionalnome vinogradarskom daruvarskom kraju ali i u okolici Bjelovara, Kapele, Čazme i drugdje.

Ekološka proizvodnja poljodjelskih kultura ali i stočarstvo u sustavu ekološke proizvodnje imaju značajne mogućnosti za razvitak, jer postoje prirodni resursi, osobito u relativno visokoj plodnosti i očuvanosti tla ali i kvaliteti zraka koji i više nego zadovoljavaju europske standarde. 

Gospodarsko korištenje raspoloživih poljoprivrednih potencijala odredilo je Bjelovarsko-bilogorsku županiju kao značajnoga proizvođača hrane. Vezanost za zemlju žitelja ovoga kraja i način života usmjeren na proizvodnju hrane uvjetovao je već u devetnaestome stoljeću začetke razvoja prehrambene industrije pojavom prvih proizvodnih kapaciteta za preradu tržišnih viškova poljoprivrednih proizvoda na industrijski način. Prvotni kapaciteti na području Bjelovarsko-bilogorske županije nastali su u mlinarstvu, preradi cikorije, mesnoj industriji i pivarstvu.

Današnja se proizvodnja prehrambenih proizvoda ističe prepoznatljivim asortimanom i kvalitetom proizvoda kako na domaćemu tako i na vanjskim tržištima. Bogati i raznovrsni asortiman sireva visoke kvalitete, utemeljen na iskustvu  i stoljetnoj tradiciji siguran je oslonac mljekarske industrije i unapređivanja govedarstva. Konditorska industrija s također stoljetnom tradicijom nudi široku paletu proizvoda vrhunske kvalitete. U sektoru proizvodnje pića proizvodi se kvalitetno pivo temeljeno na poznatoj češkoj tradiciji, a ljubitelji dobre kapljice mogu uživati u kvalitetnim vinima čija ponuda je u zadnjih nekoliko godina znatno obogaćena.

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji postoji također stoljetna tradicija uzgoja slatkovodne ribe. U uzgoju su zastupljene brojne vrste riba poput šarana, soma, smuđa, tolstolobika i amura, dok se županijska lovišta ubrajaju među najkvalitetnija u Hrvatskoj s najbrojnijom i najkvalitetnijom srnećom i niskom divljači.

Šumarstvo je također važna gospodarska grana Županije zasnovana na bogatom i raznovrsnom fondu kvalitetnih šuma s visokom zastupljenošću hrasta i bukve. Šumskim površinama prekriveno je 95.973 ha, odnosno 36,2 posto županijske površine.

Drvna industrija je jedna od strateških grana gospodarstva Bjelovarsko-bilogorske županije. Razvila se na bogatom i raznovrsnom fondu kvalitetnih šuma, sa značajnim kapacitetima u proizvodnji piljene građe i ploča, proizvodnji šperploča, furnira, iverice, masivnog i pločastog namještaja, parketa, drvne galanterije i drugih proizvoda. Tvrtke drvne industrije Bjelovarsko-bilogorske županije od 40 - 100 posto proizvodnog programa plasiraju na inozemna tržišta, Engleske, Belgije, Njemačke, Švicarske, Norveške, Francuske, Austrije, Rusije, Slovenije i dr.

Tekstilna i odjevna industrija Bjelovarsko-bilogorske županije dugogodišnji je priznati partner europskih kupaca obzirom na visoku kvalitetu izrade i usluge te postojeći ljudski kapital i tehnološke resurse.

Metaloprerađivačka industrija raspolaže značajnim proizvodnim kapacitetima i zauzima važno mjesto u ukupnome gospodarstvu županije, a najvećim dijelom je smještena i djeluje na području gradova Bjelovar i Daruvar.

Proizvodni program obuhvaća lijevane proizvode, paljenu žicu, razne bravarske proizvode, opruge za namještaj i automobilsku industriju, arhitekturna rasvjetna tijela i svjetlosne sustave, dijelove i uređaje za postrojenja prehrambene industrije i brodogradnje te gotove radne strojeve, poljoprivredne i šumarske traktore.

Industrija građevinskoga materijala je značajna grana industrijske proizvodnje Bjelovarsko-bilogorske županije, a bazira se na proizvodnji tehničkoga i građevinskog kamena, proizvodnji vapna, opekarskih proizvoda, suhih žbuka, mineralnih veziva i ljepila, proizvodnji toplinski-izolacijskog materijala, sendvič-panela različitih boja i dimenzija namijenjenih brzoj izgradnji industrijskih pogona. Razvijena je i proizvodnja betona i elemenata od betona, betonske galanterije i drugih kvalitetnih građevinskih materijala za vanjske i unutarnje radove u graditeljstvu. Posebno mjesto pripada proizvođačima građevinske stolarije, plastične, aluminijske i drvene, koji udovoljavaju svjetskim i europskim standardima energetske učinkovitosti i pasivne gradnje.

Graditeljstvo Bjelovarsko-bilogorske županije predstavlja nekoliko srednjih i veliki broj malih trgovačkih društava. Trend stanogradnje je zaustavljen globalnom krizom, no potencijalne nove prilike se naziru kroz sve veću usmjerenost gospodarstva, države ali i građana k energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. Prilika se ukazuje i kroz potrebu prilagođavanja sektora poljoprivrede i prehrambene industrije ali i svih drugih industrija standardima i zahtjevima Europske unije.

Jedna od najstarijih gospodarskih djelatnosti, trgovina ima veliko značenje i u gospodarstvu BBŽ kao najveća pojedinačna tržištu usmjerena usluga. Globalna ekonomska kriza i smanjenje kupovne moći građana, ulazak nelojalne konkurencije kao i velikih inozemnih trgovačkih lanaca doveli su do zatvaranja velikog broja trgovina, posebice onih obrtničkih, kao i nužnosti promjena u poslovanju postojećih. Trend u djelatnosti je grupiranje manjih trgovaca i stvaranje vlastitih, povoljnijih robnih marki. Najveći maloprodajni lanci u BBŽ su i unatoč navedenim uvjetima poslovanja uspjeli proširiti svoje poslovanje, povećati broj prodavaonica i zaposlenih te održati visoki udio u ukupnim prihodima i broju zaposlenih.

U sektoru prometa u Županiji djeluje vodeća tvrtka na nacionalnoj razini za promet putnika u tuzemstvu i inozemstvu s voznim parkom od preko 500 autobusa.

Zemljopisni položaj Županije pogoduje razvoju lovno-ribolovnoga i seoskog turizma kao jednog od najvećih potencijala daljnjega turističkog razvoja Županije. Zbog prirodnih blagodati kojima raspolaže, u Daruvaru se na temeljima Daruvarskih toplica - specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju razvio poseban oblik zdravstvenoga turizma prepoznatljiv u RH i šire. Taj suvremeni centar očuvanja zdravlja, nenametljivo je uklopljen u prirodu, na samim izvorima ljekovite termalne vode, okružen višestoljetnim parkom.

Povijest sajmovanja na području Bjelovarsko-bilogorske županije seže do u 13. st. otkada datira prvi pisani trag o sajmovima u ovome dijelu Hrvatske. Statistički podaci s kraja 19. i početka 20. st. o prometu stoke na sajmovima govore o bjelovarskome području kao glavnome stočarskom području na širim prostorima Hrvatske, Slavonije i Bosne.

Ističući posebnosti Bjelovarsko-bilogorske županije, njezinoga gospodarstva, neizostavna je priča o međunarodnim poljoprivrednim sajamskim priredbama, proljetnome i jesenskom međunarodnom sajmu, koje uz druge specijalizirane sajamske priredbe na sajamskom prostoru u Gudovcu organizira tvrtka Bjelovarski sajam d.o.o..

Proljetni sajam poljoprivrede, gospodarstva i obrtništva najveća je poljoprivredna manifestacija uz redovitu bogatu ponudu poljoprivredne mehanizacije, opreme i strojeva, sjemenske robe i repromaterijala, dok je Jesenski međunarodni bjelovarski sajam, najveća sajamska priredba Bjelovarskoga sajma d.o.o. ali i najveća specijalizirana stočarska priredba u zemlji.

U posljednjih nekoliko godina uložen je i znatan trud u obrazovnu ponudu s ciljem odgovaranja na potrebe gospodarstva. Postati svojevrsni regionalni obrazovni centar na osnovu ponude konkurentnih obrazovnih programa, plan je Uprave županijskoga središta na kojemu se kontinuirano radi.

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije obiluje povijesnim i kulturnim znamenitostima. U muzejima i crkvama čuvaju se dragocjenosti kao dokazi postojanja, trajanja i čuvanja života na ovome području. Na svakome koraku isprepliću se prošlost i sadašnjost.

Svake godine sredinom lipnja u Bjelovaru se održava kulturno-zabavna manifestacija „Terezijana“ u čast carice Marije Terezije, koja je Carskim dekretom 1756. g. osnovala grad Bjelovar.

Kao turističku atrakciju cijele Županije i šire, valja istaknuti i manifestaciju „Božićna bajka“ koja se organizira u Grabovnici pored Čazme. Preko milijun lampica u to vrijeme krase idilično seosko imanje i stvaraju topli ugođaj božićnoga ozračja na svojevrstan način. Brojka i do 70  tisuća posjetitelja govori o posebnosti ove manifestacije.

I druge kulturne i zabavne manifestacije i povijesne znamenitosti doprinose turističkoj ponudi Županije. Spominjući Dokuart-a, BOK fest, Božićni gala koncert, Lovrakove dane kulture, Međunarodni tjedan udaraljkaša, Darfest – festival zabavne glazbe, Vinodar, Sajam sira, Dane češke kulture, Dožinky – žetvene svečanosti i Dane Zrinskih nabrojali smo samo nekolicinu njih.

Najbolje dođite i sami provjerite geslo koje kaže da je Bjelovarsko-bilogorska županija „Zelena oaza zdravlja, znanja, tradicijskih vrijednosti i pravih prilika". Dobrodošli!