Objavljeno: 16. 04. 2020. , Ažurirano: 16. 04. 2020.

U ožujku, mjesecu u kojemu su se poslovanje i potrošnja počeli odvijati u ograničenim uvjetima karantene, rast potrošačkih cijena porastao je u odnosu na prethodni mjesec za samo 0,2% (i to primarno zbog sezonskog rasta cijena odjeće i obuće), a u odnosu na godinu dana prije za samo 0,6%. Time se godišnja stopa rasta potrošačkih cijena više nego prepolovila u odnosu na onu iz veljače (1,5%) te je bila najniža od veljače prošle godine.

Kako je u iznenadnim novim ograničavajućim uvjetima potrošnje sredinom ožujka nastao iznenadni oštar rast potražnje za prehrambenim i proizvodima za higijenu i dezinfekciju, Vlada je 15. ožujka donijela Odluku o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode radi „sprječavanja negativnih učinaka promjene (rasta) pojedinih cijena proizvoda i radi sprječavanja monopolističkog određivanja cijena proizvoda, a u vezi s nastalom epidemijom bolesti COVID-19, čime se osigurava zaštita zdravlja i života ljudi“. Zbog toga ili ne, cijene hrane nisu znatnije porasle u ožujku u odnosu na veljaču, za samo 0,4%. No godišnji se rast cijena hrane malo ubrzao u odnosu na onaj iz veljače, s 2,9% na 3,2%. Pritom se ubrzao rast cijena neprerađene hrane (s 4,1% na 5,6%), dok je rast cijena prerađene hrane smanjen s 2,0% na 1,7%. Neprerađena je hrana zapravo jedina od ukupno pet skupina proizvoda potrošačke košarice čiji je godišnji rast ubrzan, a kod dvije skupine proizvoda zabilježen je godišnji pad cijena (energija i industrijski proizvodi bez prehrane i energije). Od potonjih dviju skupina veći su deflatorni utjecaj na ukupne potrošačke cijene imale cijene energije koje su pale za 3,8% na godišnjoj te 3,2% na mjesečnoj razini, na što su pak najviše utjecale niže cijene goriva i maziva. Tako se može zaključiti da su na znatno usporavanje rasta godišnje inflacije najviše utjecale cijene goriva i maziva koje su, pod utjecajem šokantnih promjena u kretanju cijena sirove nafte na svjetskim tržištima, u ožujku pale za 8,1% na godišnjoj te 6,9% na mjesečnoj razini. Naime, cijene sirove nafte, koje su imale blagi pad još od početka godine zbog pandemije koronavirusa koja je smanjila potražnju, 9. ožujka su pale u samo jednome danu za više od 30%, najviše od 1991. godine, do najnižih razina od početka 2016., jer je Saudijska Arabija započela cjenovni rat s Rusijom smanjivši drastično svoje prodajne cijene i poručivši da će povećati proizvodnju. Ožujak je završio s cijenom od 22,74 dolara po barelu (Brent), što je bilo 56% niže nego krajem veljače te 68% niže nego godinu dana prije.

U sljedećim će se mjesecima inflacija formirati u kontekstu smanjenja i ponude i potražnje, a njenu će razinu odrediti odnos tih smanjenja. Zasad ne možemo govoriti o nekim drastičnijim poremećajima u robnim tokovima, unatoč težem stanju kod naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Njemačke te osobito Italije, dok se potražnja nešto više poremetila zbog stanja ograničene potrošnje (što pokazuje i veći pad vrijednosti fiskaliziranih računa). Ako potraje ovo stanje ograničenog poslovanja, u sljedećim će se mjesecima sve više osjetiti kontrakcija potražnje i zbog pada raspoloživog dohotka i neizvjesnosti budućih prihoda. Stoga bi nešto veći poremećaji mogli u prvo vrijeme biti na strani potražnje, što će imati deflacijski učinak na potrošačke cijene. U uslugama povezanima s turizmom već se najavljuje nužnost sniženja cijena budući da će se ovogodišnji turizam morati više osloniti na domaću nego na inozemnu potražnju. Istodobno, svjetske cijene sirove nafte trebale bi se stabilizirati nakon što je prije nekoliko dana donesena odluka o smanjenju proizvodnje za svibanj i lipanj, no njena će cijena također ovisiti o razini i brzini oporavka potražnje nakon smanjenja razmjera pandemije koronavirusa.

U ovako nezahvalnim okolnostima za bilo kakve prognoze teško je relevantno procijeniti ovu godinu, stoga se i prognoze koje su nedavno objavile svjetske institucije znatno razlikuju. Primjerice, MMF predviđa povećanje inflacije za Hrvatsku s 0,8% (2019.) na 1,3% (2020.), a Svjetska banka smanjenje s 0,8% (2019.) na 0,3% (2020.).