Održana međunarodna konferencija Otpad u moru – izazovi i rješenja


Objavljeno: 05. 07. 2017. , Ažurirano: 19. 07. 2017.


U organizaciji zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca 18. srpnja u Županijskoj komori Split održana je međunarodna konferencija Otpad u moru –  izazovi i rješenja, koja je okupila brojne domaće i inozemne stručnjake, gospodarstvenike, predstavnike državnih institucija te aktiviste i tako otvorila raspravu svih zainteresiranih sudionika o rješavanju problema otpada u Jadranskom moru.

Direktorica ŽK Split Vesna Friedl u uvodnom je dijelu pozdravila nazočne te upozorila na važnost Jadranskog mora kao značajnog prirodnog resursa koji zauzima važno mjesto u životu domaćeg stanovništva te nacionalnom gospodarstvu, naročito u djelatnostima ribarstva, marikulture, brodogradnje, energetike, prometa i turizma. Hrvatska gospodarska komora pozdravlja ovu kampanju protiv otpada u Jadranskom moru kojom se nastoji podići svijest svih sudionika da svojim odgovornim ponašanjem pridonesu smanjenju otpada u moru – naglasila je Friedl.

EU zastupnik Davor Škrlec upozorio je na problem otpada u moru koji predstavlja jednu od najbrže rastućih prijetnji s velikim okolišnim i gospodarskim posljedicama. Veliki dio otpada odnosi se na plastični otpad. Čak 80% ukupnog otpada na Mediteranu čini mikroplastika koja nastaje usitnjavanjem otpada i na taj način dospijeva u hranidbeni lanac. Kao izvjestitelj Zelenih/ESS-a za EU zakonodavni paket kružne ekonomije, koja uključuje nekoliko važnih direktiva o otpadu, Škrlec je naglasio važnost prevencije nastanka otpada ponovnom uporabom materijala i proizvoda te napominje kako Europska komisija do kraja godine planira donijeti novu Strategiju o plastici.

“Komisija nastoji spriječiti i znatno smanjiti sve oblike onečišćenja mora, uključujući i onaj najvažniji, a to je otpad u moru koji se većinom odnosi na plastiku. Procjenjuje se kako će se provedbom zakonodavstva o gospodarenju otpadom morski otpad smanjiti za najmanje 25%. U sklopu paketa kružne ekonomije predlažu se i konkretne mjere za smanjenje otpada u moru provedbom ciljeva održivog razvoja za 2030. godinu i postojećega glavnog cilja EU za otpad u moru. Komisija trenutno radi na Strategiji o plastici koja razmatra pitanja poput mogućnosti recikliranja, biorazgradivosti, prisutnosti opasnih tvari zabrinjavajućih svojstava u određenim vrstama plastike te u konačnici otpada u moru. Kada govorimo o važnosti prevencije nastanka otpada, što uključuje inovativni i ekološki dizajn, osim povećanja opsega recikliranja, potrebno je produžiti vijek trajanja proizvoda i pronaći im novu namjenu.“ – rekao je Škrlec.

Osim toga, građani kao pojedinci moraju postati svjesniji svoje uloge u odgovornom ponašanju gospodarenja otpadom. “Veliki je problem otpada u moru taj što čak do 94% otpada završava na morskom dnu te nije vidljivo. Podrijetlo tog otpada je 80% s kopnenih izvora, dakle, s plaža i obale, te oko 20% neodgovornog pomorskog prometa i ribarstva. Potrebno je educirati građane te osvješćivati o važnosti selektivnog razdvajanja otpada na kućnom pragu. Moramo što hitnije promijeniti način razmišljanja o otpadu jer more nije neiscrpan izvor koji trpi neodrživo gospodarenje i eksploataciju.” –  dodao je Škrlec.

“Cilj je ove nacionalne kampanje bio podignuti svijest građana o ovom problemu, ali također upozoriti na potrebu uspostavljanja učinkovitog i održivog modela zbrinjavanja otpada u Jadranskom moru. Hrvatska, nažalost, ne raspolaže usustavljenim modelom praćenja i zbrinjavanja otpada u moru, što je poprilično zabrinjavajuće uzmemo li u obzir kako je more sastavni dio duge hrvatske tradicije.” – zaključio je Škrlec.