Izvor: Pixabay

Zaustavljen trend pada poslovnog optimizma u EU


Objavljeno: 29. 09. 2016. , Ažurirano: 03. 10. 2016.


Poslovno raspoloženje poduzetnika u Europskoj uniji obilježavao je od veljače do lipnja blagi trend rasta optimizma.

Takav je trend poduprt nastavkom rasta ukupne potražnje i blagim rastom cijene sirove nafte na globalnom tržištu, odnosno njenim zadržavanjem na niskim razinama. Međutim, prema objavi rezultata referenduma o istupanju Ujedinjenoga Kraljevstva iz Europske unije krajem lipnja, u srpnju i kolovozu dolazi do pada indeksa poslovnog raspoloženja. Objava rezultata imala je brz, ali relativno kratkoročan utjecaj na burzovne indekse, pad tečaja funte i eura, procjene rasta BDP-a na razini EU te monetarne politike središnjih banaka, stoga ne iznenađuje da se odrazila i na poslovno raspoloženje. Lošiji rezultati istraživanja zabilježeni su kod svih uključenih sektora: industrije, usluga, potrošača, trgovine na malo, građevinarstva te financijskih usluga, ali je kod financijskih usluga već tijekom kolovoza došlo do oporavka optimizma. Promatrano prema članicama, na rezultate referenduma najmanje su reagirali poduzetnici i potrošači u bivšim tranzicijskim članicama EU među kojima je i Hrvatska te je kod gotovo svih indeks poslovnog raspoloženja u kolovozu bio veći nego u lipnju. Rujan je nakon početnog šoka ponovo doveo do poboljšanoga poslovnog raspoloženja te se indeks za EU vratio na razinu svibnja i lipnja. Takvo kretanje ipak nije zabilježeno kod svih uključenih sektora pa su potrošači i poduzetnici u trgovini na malo ipak bili nešto manje optimistični nego u lipnju. Najveći optimizam i dalje je prisutan u uslužnom sektoru te kod financijskih usluga, dok su kod građevinarstva rezultati istraživanja za rujan bili najbolji u proteklih godinu dana. Trend poboljšanja poslovnog raspoloženja zabilježen je kod većine članica, dok je samo kod Belgije i Danske zabilježen četveromjesečni trend pada. Hrvatska je istodobno bila među rijetkim članicama s četveromjesečnim trendom rasta te u skupini od četrnaest, ili točno polovine, članica EU u kojima je indeks poslovnog raspoloženja za rujan bio veći nego na početku godine. To ipak nije bilo dovoljno da bi se takvo kretanje bilježilo i na razini cijele EU pa je indeks bio 0,9 postotnih bodova manji nego u siječnju. Pozitivnim trendovima za Hrvatsku pridonio je ostvareni rast gospodarstva, dobra turistička sezona, a dijelom i pozitivna očekivanja o daljnjem rastu gospodarske aktivnosti.  

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

Poslovno raspoloženje poduzetnika u EU tijekom ove godine bilježi promjenjivo kretanje, pri čemu je u rujnu indeks poslovnog raspoloženja u polovici članica EU ipak bio viši nego početkom godine. U tu skupinu država s pozitivnim trendovima ubraja se i Hrvatska, čemu je pridonio nastavak gospodarskog rasta, rekordna turistička sezona te očekivanja daljnjeg uzlaznoga kretanja gospodarske aktivnosti.