Zabrinjavajući trend: rekordno niska razina radno sposobnog stanovništva

Naime, u prvom kvartalu je zabilježen godišnji pad broja nezaposlenih (za 58 tisuća) uz daleko blaži rast broja zaposlenih (za 11 tisuća), što je rezultiralo smanjenjem radno aktivnog stanovništva za 47 tisuća. Uslijed relativno snažnog smanjenja broja nezaposlenih, stopa nezaposlenosti se spustila za 2,7 postotnih bodova, na 15,4%.

Ovakvim blagim pomacima, osobito u sferi zapošljavanja, razine nezaposlenih i zaposlenih ostaju vrlo nepovoljne, što je posebno naglašeno pri usporedbi s ostalim članicama EU: nezaposlenost je vrlo visoka, dok su zaposlenost i aktivnost vrlo niske te svrstavaju Hrvatsku među tri najlošije članice EU.

Dodatno, iako se razine zaposlenih i nezaposlenih kreću blagim pozitivnim trendom, ostaje vrlo negativna i zabrinjavajuća pojava stalnog pada radno sposobnog stanovništva, koja traje 27 uzastopnih kvartala. Tako je trenutno stanje radno sposobnog stanovništva na razini od 3,595 milijuna, što je za 17 tisuća osoba manje nego prošle godine, 48 tisuća manje nego 2008. godine te ujedno rekordno nisko otkad postoje relevantni podaci za usporedbu.

Isto tako, uspoređujući sadašnje razine s onima iz prvog kvartala 2008. godine, vidljivo je značajno lošije stanje: broj zaposlenih je manji za 151 tisuću, broj nezaposlenih je veći za 86 tisuća, a kontingent aktivnog stanovništva je manji za 65 tisuća, uslijed čega su smanjene stope zaposlenosti i aktivnosti (za 4,0 odnosno za 1,0 postotni bod), a stopa nezaposlenosti je veća 1,5 puta (za 5 postotnih bodova).

Stoga, iz podataka Ankete o radnoj snazi, može se zaključiti da su trenutni pozitivni pomaci na tržištu rada oslonjeni više na pad nezaposlenih nego na rast zapošljavanja, što pokazuju i podaci statistike iz administrativnih izvora. To navješćuje da značajnije pozitivne pomake na tržištu rada ne treba očekivati niti ove godine, oni će ostati blagi i suzdržani, u skladu s blagim i suzdržanim oporavkom gospodarske aktivnosti (čiji će rast biti ponovno usporeniji od nama usporedivih posttranzicijskih europskih zemalja), a ostat će pod pritiskom ekonomske emigracije i negativnih demografskih trendova.