Ublažavanje deflacije

Na usporavanje pada potrošačkih cijena primarno je utjecao blaži pad cijena goriva i hrane, glavnih deflatornih izvora. Naime, godišnji je pad cijena goriva bio najniži od kraja 2014. godine (-3,1%) te znatno niži nego prethodnog mjeseca (-9,7%). Cijene hrane istodobno su pale za tek 0,1%, manje nego prethodnog mjeseca kada je pad iznosio 0,5%.

Iako se sada ublažava, neprekinuta godišnja deflacija potrošačkih cijena traje nešto više od godinu dana, točnije – četrnaest mjeseci, a rast iznad minimalnih 0,1% nije zabilježen gotovo dvije godine.

Temeljni razlozi negativne godišnje promjene potrošačkih cijena i dalje su vezani uz eksterne činioce koji se odnose na niske cijene sirovina na svjetskom tržištu, osobito nafte i hrane. No, rast potrošačkih cijena ograničava i stanje domaće potražnje koja je i dalje niska s nedovoljno dinamičnim oporavkom. To potvrđuje i temeljni indeks potrošačkih cijena (bez hrane, energije i administrativnih cijena) koji je od početka godine deflatoran, a posljednjih mjeseci oscilira oko najdublje razine od sredine 2014. godine (u kolovozu -0,7%).

No, cijene naftnih derivata postaju sve manje intenzivni, a uskoro bi u potpunosti trebale iščeznuti kao deflatorni izvor. Naime, od početka se godine svjetske cijene nafte oporavljaju te postupno dostižu razine iz prošle godine: prosječna je terminska cijena nafte tipa WTI na njujorškoj burzi u kolovozu bila čak i nešto viša nego godinu dana prije (4,4%), a u rujnu na gotovo istoj razini (-0,6%). U skladu s takvim trendom cijena sirove nafte na svjetskom tržištu (korigiranom tečajem USD/HRK, koji ove godine u prosjeku ograničava rast cijena zbog deprecijacije dolara), očekujemo, s određenim pomakom, i godišnje usklađivanje cijena naftnih derivata na domaćem tržištu. Slično se događa i sa svjetskim cijenama hrane, koje (prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda – FAO) od kolovoza, nakon nešto više od tri godine pada, rastu na godišnjoj razini.

Zbog velikog utjecaja cijena hrane i naftnih derivata na indeks potrošačkih cijena, trendovi njihova kretanja, u kontekstu rasta domaće potražnje, u preostalom bi dijelu godine trebali utjecati na postupno ublažavanje godišnjeg pada potrošačkih cijena, a pri kraju godine možda i na povratak blage inflacije. Ipak, na razini prosjeka 2016. godine, sada je već sasvim izvjesno da će potrošačke cijene ostati ispod onih iz 2015. godine, što će biti treća deflatorna godina u nizu, s dosad najvećom razinom deflacije.