U veljači je nastavljen rast plaća na godišnjoj razini

Tako je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 6128 kuna, što je 61 kunu manje nego u prethodnom mjesecu i 234 kune ili 4,0% više nego u veljači 2017. godine. Istodobno je bruto plaća iznosila 8274 kune, što je 87 kuna manje nego u prethodnom mjesecu i 344 kune ili 4,3% više nego u istom mjesecu prethodne godine. S obzirom na to da su potrošačke cijene u veljači ove godine porasle za 0,8% u odnosu na isti mjesec prošle godine, zabilježen je niži rast realnih plaća u odnosu na nominalne, pa je tako realna neto plaća na godišnjoj razini povećana za 3,2%, a bruto plaća za 3,5%. Time se nastavlja pozitivan utjecaj plaća na rast raspoloživog dohotka kućanstava, što povećanom osobnom potrošnjom pridonosi nastavku gospodarskog rasta. Ipak, od prosinca prošle godine, rast neto plaće kontinuirano je niži od porasta bruto plaće zbog prestanka utjecaja poreznih promjena koje su u prošloj godini rezultirale povećanjem neto plaće.

Zbirno, u prva dva mjeseca ove godine prosječna je mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8317 kuna, što je nominalno 5,0%, a realno 4,1% više nego u prva dva mjeseca 2017. godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila 6159 kuna, što je nominalno 4,5%, a realno 3,6% više nego u istom razdoblju prethodne godine. U navedenom je razdoblju na godišnjoj razini rast neto plaće veći od 20% zabilježen kod Promidžbe (reklama i propaganda) i istraživanja tržišta te kod Uredskih administrativnih i pomoćnih djelatnosti te ostalih poslovnih pomoćnih djelatnosti, dok je istodobno smanjenje razine prosječne neto plaće zabilježeno u djelatnostima: Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom i Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava. Zamjetan je iznadprosječan rast plaća kod dijela djelatnosti s tradicionalno izrazito niskom plaćom (koža, drvo, namještaj, odjeća), što te plaće blago približava hrvatskom prosjeku. Istodobno nedostatak radnika potrebnih vještina i struka vrši pritisak na porast plaća takvih radnika, pa je, primjerice, iznadprosječni rast neto plaće ostvaren u djelatnosti građevinarstva (7,3%) i djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića (4,7%).

Rast plaća na godišnjoj razini bilježi se i u sličnim zemljama, pri čemu u dijelu tih zemalja plaće rastu dinamičnije nego u Hrvatskoj. U takvim su okolnostima u veljači bruto plaću višu od tisuću eura imale Slovenija (1638 eura), Hrvatska (1113 eura), Poljska (1104 eura) i Slovačka (1016 eura), oko te razine oscilira plaća u Mađarskoj (983 eura), a slijede Rumunjska (887 eura), Crna Gora (766 eura), Bosna i Hercegovina (674 eura) i Makedonija (552 eura).

I u narednom razdoblju očekujemo nastavak rasta plaća poduprt gospodarskim rastom,  povoljnim kretanjima na tržištu rada, učinkom povećanih plaća u državnom i javnom sektoru i rastom minimalne plaće te pritiskom koji na rast plaća vrši nedostatak radnika određenih struka i kvalifikacija potenciran odlaskom kvalitetnih radnika u inozemstvo.