Avioprijevoznici vraćaju linije, veća očekivanja od lipnja

Objavljeno: 15. 07. 2020. , Ažurirano: 15. 07. 2020.

U svibnju ove godine u hrvatskim je zračnim lukama zabilježen pad broja putnika s 1.115.680 na 19.315, tj. pad od 98,3 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. "Tijekom tri mjeseca došlo je do gotovo pa potpunog prekida zračnog prometa Europe i svijeta. Prometovao je simboličan broj avioprijevoznika, i to na rutama na kojima je bilo od vitalne važnosti prevoziti potrebite ljude i prioritetna materijalna dobra. Sada vidimo da se dolaskom lipnja veći broj zračnih prijevoznika odlučio na početak prometovanja", rekao je predsjednik Udruženja zračnog prometa HGK Tonči Peović, komentirajući posljednje rezultate Državnog zavoda za statistiku o prometu u zračnim lukama i očekivanja od narednog razdoblja.

Inače, najveći je promet ostvarila Zračna luka Zagreb s 13 tisuća putnika, kod koje je zabilježen pad od 95,7 posto u odnosu na prošlu godinu. Slijedi Zračna luka Dubrovnik s 4.000 putnika i padom od 98,8 posto te Zračna luka Split s 2.000 putnika, što je pad od 99,2 posto u odnosu na svibanj 2019. Što se tiče međunarodnoga putničkog prometa, najviše je ostvareno sa zračnim lukama Njemačke, ukupno 8.000 putnika, ali i s padom od 96,8 posto.

Pad prometa putnika do 28. lipnja iznosio je 91 posto za europski kontinent, 80 posto za ne-EU zemlje i 96 posto samo za Veliku Britaniju. Europske zračne luke izgubile su više od 748 milijuna putnika između 1. siječnja i 28. lipnja u odnosu na 2019. godinu.

Peović je napomenuo da je jedina slična situacija za europski zračni promet ona iz 2010. godine, kada je veći dio zračnoga prostora Europe bio zatvoren zbog vulkanske prašine iz islandskog vulkana Eyjafjallajökull. No tad je prekid trajao 8 – 10 dana, pa se i normalizacija dogodila znatno brže.

Ublažavanjem mjera i dolaskom ljeta avioprijevoznici su pokrenuli svoje flote prema turističkim odredištima. "Kako je svaki početak težak, tako je i ponovni početak nakon višemjesečne obustave posebno izazovan zbog vremena potrebnoga za planiranje turističkih putovanja zrakom, za što, u pravilu, treba višemjesečna priprema", kaže Peović.

Neke low-cost kompanije počele su s hrabrim redovima letenja radi zauzimanja pozicija na kojima se druge kompanije još nisu pojavile. Druge su kompanije dobile državne financijske potpore, pa su u tom procesu opreznije planirale, dok treće još nemaju snage početi s ambicioznijim planom letova.

"U ovim novim tržišnim okolnostima izvjesne su tektonske promjene u svijetu zračnoga prometa kako bi se promet što prije vratio na pretkrizno razdoblje", predviđa Peović. Prognoze se temelje na dostupnim informacijama aviokompanija, ali i na restrikcijama i strahovima koji utječu na donošenje odluke o korištenju zračnoga prijevoza.

UsporedbaPRognozePrometaZracnog.png
Predviđanja normalizacije zračnog prometa u naredne tri godine – procjene europskih aerodroma; Izvor: HGK.


Peović je komentirao i situaciju s dubrovačkom zračnom lukom. Hrvatske zračne luke dijele sudbinu zračnog prometa Europe jer je većina letova međunarodna. Promet se brže normalizira unutar europskog prostora, dok se s prekomorskih tržišta SAD-a, Koreje, Japana pa i Velike Britanije još uvijek vidi spori oporavak prometa. Upravo zbog toga dubrovačka zračna luka, koja je većinu prometa imala s tih tržišta, osjeća sporiji oporavak od srednjodalmatinskih zračnih luka.

"Hrvatske zračne luke odradile su svoju zadaću tijekom krize, s prioritetima očuvanja radnih mjesta i ljudskih potencijala, uz zadržavanje pripravnosti materijalnih resursa za ponovni početak i implementaciju svih epidemioloških standarda za siguran rad i promet i za putnike i zaposlenike. Plan je za dalje uz pomoć resornih tijela i institucija EU pripremati se i za prevladavanje financijskih gubitaka zbog smanjenog prometa, koji ni u kojem slučaju ne smije utjecati na sigurnost i standard pružanja usluge u razdoblju do oporavka", zaključuje Peović.