U siječnju je nastavljen dinamičan rast plaća

Tako je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8361 kunu, što je 309 kuna više nego u prethodnom mjesecu i 450 kuna ili 5,7% više nego u siječnju 2017. godine. Istodobno je neto plaća iznosila 6189 kuna, što je 216 kuna više nego u prethodnom mjesecu i 294 kune ili 5,0% više nego u istom mjesecu prethodne godine. Riječ je o nastavku dinamičnog rasta plaća koji je tek privremeno bio usporen u prosincu prošle godine. Pritom je realan rast plaća bio nešto niži s obzirom na inflaciju koja je iznosila 1,1%, pa je tako bruto plaća na godišnjoj razini realno povećana za 4,5%, a neto plaća za 3,9%. Nastavak rasta plaća pridonosi povećanju raspoloživog dohotka kućanstava, a time i rastu osobne potrošnje, što povoljno djeluje na dinamiku gospodarskog rasta.

Znakovito je da se od prosinca prošle godine bilježi sporiji godišnji rast neto plaće od bruto plaće (prvi put od studenoga 2016.), što je posljedica prestanka djelovanja promjena u porezu na dohodak koje su rezultirale osjetno višim rastom neto plaće u odnosu na bruto plaću u prošloj godini. U takvim okolnostima u ovoj godini očekujemo nešto sporiji rast neto plaće nego u prethodnoj godini.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2018. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 11077 kuna, a najniža je isplaćena u djelatnosti Proizvodnja kože i srodnih proizvoda u iznosu od 4001 kune. Na godišnjoj je razini rast neto plaće veći od 20% zabilježen kod Promidžbe (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta te kod Uredskih administrativnih i pomoćnih djelatnosti te ostalih poslovnih pomoćnih djelatnosti, dok je istodobno smanjenje razine prosječne neto plaće zabilježeno u djelatnostima: Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima, Telekomunikacije i Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu.

U siječnju ove godine nastavljen je rast plaća i u sličnim zemljama, pri čemu u dijelu tih zemalja plaće rastu dinamičnije nego u Hrvatskoj. Rezultat takvog rasta je i širenje kruga zemalja koje bilježe razinu bruto plaće višu od tisuću eura, pa su lani  takvu razinu bruto plaće osim Slovenije i Hrvatske počele bilježiti Slovačka i Poljska (od ožujka) te Mađarska (od studenoga). Stoga i u siječnju ove godine najvišu plaću bilježi Slovenija (1659 eura), a slijede je Hrvatska (1124 eura), Poljska (1102 eura), Slovačka (1052 eura), Mađarska (1005 eura), Rumunjska (891 euro), Crna Gora (767 eura), Bosna i Hercegovina (691 euro), Srbija (584 eura) i Makedonija (573 eura). Visokim rastom plaća (osobito u Rumunjskoj, Mađarskoj i Bugarskoj) ostvaruje se konvergencija plaća u tim zemljama prema prosjeku Europske unije, ali i njihovo približavanje hrvatskoj razini. Pri visokom rastu plaća u nama sličnim zemljama, kretanje plaća u Hrvatskoj zasad znatnije ne ugrožava troškovnu konkurentnost zemlje na europskom tržištu. Međutim, približavanje visine plaća u tim zemljama i dosezanje hrvatske razine slabi položaj i atraktivnost Hrvatske u privlačenju strane radne snage nedostajućih struka u određenim djelatnostima.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

Očekujemo da će se rast plaća u Hrvatskoj nastaviti tijekom ove godine pod utjecajem nastavka gospodarskog rasta, podignute razine minimalne plaće, učinka povećanih plaća u državnim i javnim službama te pritiska koji na rast plaća vrši nedostatak radnika određenih struka i kvalifikacija.