Izvor: Pixabay

U rujnu je nastavljen rast plaća na godišnjoj razini


Objavljeno: 22. 11. 2017. , Ažurirano: 22. 11. 2017.


Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u rujnu je zabilježen pad plaća na mjesečnoj uz nastavak njihova rasta na godišnjoj razini.

Tako je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u rujnu ove godine iznosila 5958 kuna, što je 60 kuna manje nego u prethodnom mjesecu, a istodobno je bruto plaća smanjena za 133 kune na iznos od 7989 kuna. Smanjenje prosječne plaće u rujnu u odnosu na kolovoz uobičajena je pojava kontinuirano prisutna u posljednjih devet godina, dijelom kao rezultat manjeg broja radnih dana u rujnu te usporavanja radnog angažmana u turističkom sektoru. Istodobno je na godišnjoj razini nastavljen rast plaća pa je tako neto plaća povećana za 334 kune ili za 5,9%, a bruto plaća za 345 kuna ili za 4,5%. S obzirom na to da su u istom razdoblju potrošačke cijene povećane za 1,4%, proizlazi da je prosječna neto plaća u godinu dana realno povećana za 4,5%, a bruto plaća za 3,1%. Time je nastavljen kontinuitet bržeg rasta neto plaće u odnosu na bruto plaću prisutan od plaće isplaćene za prosinac prošle godine, što je posljedica porezne reforme, odnosno promjena u porezu na dohodak koje su rezultirale porastom neto plaće. Navedenim je promjenama udio neto plaće u bruto plaći povećan sa 73,3%, koliko je prosječno iznosio u 2016. godini, na 74,6% u rujnu ove godine.

Na temelju obrade dosad objavljenih podataka proizlazi da je prosječna mjesečna bruto plaća u prvih devet mjeseci ove godine iznosila 8016 kuna, što je 3,7% više nego u prvih devet mjeseci 2016. godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 5960 kuna, što je nominalno 5,3% više nego u istom razdoblju prethodne godine.

I u nama sličnim zemljama Europske unije bilježi se rast plaća koji povećanom osobnom potrošnjom podupire gospodarski rast. Pritom su u rujnu bruto plaću višu od tisuću eura osim Hrvatske (1098 eura) i Slovenije (1604 eura) već sedmi mjesec zaredom bilježile Poljska (1047 eura) i Slovačka (1017 eura). Prema visini bruto plaće slijede Mađarska (950 eura), Crna Gora (767 eura), Rumunjska (719 eura), Bosna i Hercegovina (670 eura), Srbija (557 eura) i Bugarska (544 eura). Relativno spor rast plaća u razvijenim europskim zemljama, uz njihov znatno dinamičniji rast, u velikom dijelu tranzicijskih zemalja (posebno u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj u kojima se bilježi dvoznamenkast rast na godišnjoj razini) osigurava nastavak procesa konvergencije u razini plaća među zemljama EU, ali i upozorava na pogoršanje relativnog položaja Hrvatske prema sličnim zemljama jer Hrvatska ipak ne prati takvu dinamiku rasta plaća. Nastavak tih tendencija mogao bi dodatno otežati napore Hrvatske u osiguranju potrebnog broja stranih radnika određenih struka i vještina jer razlika u visini plaća u Hrvatskoj i sličnim zemljama postaje sve manje stimulativna.

U narednom razdoblju očekujemo nastavak rasta plaća i njihov pozitivan doprinos rastu raspoloživih sredstava stanovništva, što će utjecati na povećanje potrošnje i poduprijeti gospodarski rast. Dodatan poticaj rastu plaća dolazi s tržišta rada na kojem se smanjuje pritisak nezaposlenih i zadržava strukturni manjak radnika određenih struka, a na rast plaća djeluje i povećanje plaća državnih i javnih službenika od 2% u kolovozu te daljnje povećanje plaća državnih službenika i namještenika u studenom. Uz to će se do kraja godine nastaviti brži rast neto plaće u odnosu na bruto plaću kao rezultat poreznih promjena te nešto sporiji rast realne plaće u odnosu na nominalnu zbog povratka inflatornog utjecaja.