U prvih sedam mjeseci brža dinamika rasta industrijske proizvodnje

Na takav uzlazni trend utjecaj imaju povoljnija kretanja (zaključno sa lipnjem ove godine), inozemna potražnja za tim proizvodima (robni izvoz) i domaća potražnja (osobna i državna potrošnja te investicije).

S druge strane, prema izvornim podacima, u srpnju je zabilježen godišnji pad industrijske proizvodnje od 2,5% (prvi nakon siječnja 2015. godine), na što je djelomično negativno utjecao broj radnih dana, tj. u ovogodišnjem srpnju bila su dva radna dana manje nego u srpnju prošle godine.

Godišnji rast industrijske proizvodnje u srpnju (prema kalendarski prilagođenim podacima) strukturno je rezultat povećanja proizvodnje u sve tri industrijske djelatnosti tj. u rudarstvu i vađenju (0,6%, četiri mjeseca rast), prerađivačkoj industriji (1,5%, kontinuirani godišnji rast od veljače 2015. godine) te opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (6,9%, tri mjeseca rast).

Promatrano prema GIG-u, godišnje povećanje ukupne industrijske proizvodnje u srpnju zabilježeno je u trima grupacijama: intermedijarni proizvodi (1,1%, od početka godine rast), netrajni proizvodi za široku potrošnju (3,2%, od svibnja 2015. godine samo jedan pad) i energija (7,3%, u ovoj godini uglavnom oscilatorna kretanja). Pad proizvodnje zabilježen je kod kapitalnih proizvoda (-2,8%, prvi pad nakon travnja prošle godine) i trajnih proizvoda za široku potrošnju (-9,5%, treći pad u ovoj godini).

U prvih sedam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, veća za 4,6% u odnosu na isto razdoblje 2015. godine (kada je rast iznosio 1,8%), ali i oko 12,7% manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Pod pretpostavkom nastavka povoljnijeg trenda domaće i inozemne potražnje, može se očekivati da će ove godine biti ostvaren rast industrijske proizvodnje, i to treću uzastopnu godinu.

Na razini EU bilježi se pozitivan trend industrijske proizvodnje koji kontinuirano traje od prosinca 2014. godine, a na takva kretanja (zaključno s prvim kvartalom ove godine) djelomično je utjecala povoljnija domaća (potrošnja kućanstva, države i investicije) i inozemna potražnja (izvoz roba). U prvih šest mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja EU bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosjeku veća za 1,3% (u Hrvatskoj 5,3% veća) u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, ali i 6,2% manja (u Hrvatskoj 12,6% manja) u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:

Uz pretpostavku nastavka povoljnijih kretanja domaće i inozemne potražnje, na razini cijele ove godine očekujemo rast industrijske proizvodnje od najmanje 4%. Ukoliko se i u idućim godinama nastavi takva dinamika rasta, razina industrijske proizvodnje bi 2019. godine dostigla onu iz pretkrizne 2008. godine.