Izvor: Pixabay

U listopadu masovniji povratak nezaposlenih na burzu

Objavljeno: 30. 11. 2016. , Ažurirano: 18. 02. 2020.

Prema ustaljenom sezonskom obrascu, nakon završetka pojačanog zapošljavanja u turizmu tijekom turističke sezone, na tržište rada se vraćaju negativna kretanja – zaposlenost pada, nezaposlenost raste.

Zaposlenost je počela padati još u kolovozu, dok je nezaposlenost počela rasti dva mjeseca poslije, odnosno u listopadu, kada je u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih povećan za 13,9 tisuća. S rastom nezaposlenosti sezonski je počela rasti i stopa nezaposlenosti koja je u listopadu iznosila 14,0%, 0,9 postotnih bodova više nego prethodnog mjeseca.

Godišnji trendovi zasad ostaju isti: nastavlja se pozitivan trend u segmentu nezaposlenosti, a negativan odnosno stagnantan u području zaposlenosti i aktivnosti. Prema objavljenim podatcima (koji nisu potpuni za zaposlene u pravnim osobama), ukupan broj zaposlenih na godišnjoj je razini manji za 12 408 osoba, dok je broj nezaposlenih manji za 50 110 osoba. Iako, dakle, podatci zaposlenih nisu cjeloviti pa bi se zasad zabilježen godišnji pad mogao u konačnim podatcima pokazati kao rast, teško da bi mogao biti na razini pada nezaposlenosti i time spriječiti pad aktivnog stanovništva. Zaključujemo to na temelju pozitivnih godišnjih pomaka koji postoje kod osiguranika mirovinskog osiguranja (u listopadu je godišnji prirast osiguranika bio na razini od 29 893 osobe) koji je ipak manji od apsolutnog pada nezaposlenih. Ta neujednačenost u kretanju nezaposlenosti i zaposlenosti, pored toga što rezultira padom brojnosti radno aktivnog stanovništva, potvrđuje snažan utjecaj sustavno negativnih činitelja na pad nezaposlenosti, poput rastuće ekonomske emigracije i nepovoljnih demografskih trendova.

Kada se usporede podatci s posljednjom pretkriznom 2008. godinom, iako je stanje u segmentu nezaposlenosti sada povoljnije, stopa nezaposlenosti je viša. U listopadu 2008. godine je, naime, bilo 2,5 tisuća nezaposlenih više, ali je stopa nezaposlenosti bila niža za 1,2 postotna boda zbog 171 tisuće više zaposlenih i 174 tisuće više aktivnih stanovnika. Očita je premala dinamika u oporavku segmenta zaposlenosti koja je pod utjecajem preniske dinamike gospodarskog rasta i nekompatibilnosti ponude i potražnje za radom, ali ujedno i negativnih elemenata demografije i ekonomske emigracije koje istodobno povoljno utječu na parcijalnu sliku stanja nezaposlenosti.