Izvor: Pixabay.com

Tržište rada i dalje lošije nego prije osam godina


Objavljeno: 31. 01. 2017. , Ažurirano: 31. 01. 2017.


U sezonski predvidljivom trendu prirasta nezaposlenih (za 4,35 tisuća) i odljeva zaposlenih (od 17,1 tisuće), zaključena je 2016. godina. Godina je završila s povoljnijim razinama nezaposlenosti, no ne i povoljnijim razinama zaposlenosti i aktivnosti u odnosu na prethodnu godinu.

Naime, krajem 2016. godine bilo je 236 617 nezaposlenih osoba prijavljenih na Hrvatski zavod za zapošljavanje, što je njihov najmanji broj (kada se promatra samo prosinac) unatrag 26 godina (od 1990. godine). No, njihov godišnji prosjek od 241 860, unatoč sada već trogodišnjem opadajućem trendu, i dalje je ostao viši nego posljednje pretkrizne godine (za 5,1 tisuću).

Daleko lošija situacija ostala je u segmentima zaposlenosti i aktivnosti za koje se može reći da su se tijekom posljednje dvije godine tek stabilizirali te su njihove razine ostale mnogo dalje od onih iz pretkriznih godina. Štoviše, razina zaposlenosti je u 2016. godini bila niža nego prethodne godine (za 16 029 osoba), barem prema zasad nepotpunim podatcima. Budući da razlika u razinama nije velika, očekujemo da će konačni podatci ipak pokazati blagi, minimalni rast, kao i prethodne godine. Ako se to pokaže točnim, to će biti druga godina s tek vrlo blagim poboljšanjem stanja zaposlenosti.

Nerazmjer dinamike pozitivnih promjena u segmentu nezaposlenosti s onima u segmentu zaposlenosti rezultira smanjenjem broja radno aktivnih stanovnika (za 60,1 tisuću) te ujedno dokazuje da na smanjenje nezaposlenosti utječu i gospodarski štetni činioci poput ekonomske emigracije i loših demografskih kretanja. Tako se i 2015. godine, kada je broj zaposlenih porastao prvi put od 2008. godine, broj radno aktivnih stanovnika smanjio, a isto očekujemo i u 2016. godini. Naime, teško da će pad nezaposlenih od 44,5 tisuća pokriti isti ili veći rast zaposlenih, ako on u nepotpunim podatcima pokazuje pad od 16 tisuća. Tome ide u prilog i podatak o kretanju broja osiguranika mirovinskog osiguranja koji okvirno može predstavljati zaposleni dio stanovništva, koji ima trend rasta, ali je ispod dinamike pada nezaposlenih. Naime, prosječan broj osiguranika mirovinskog osiguranja u 2016. je godini porastao za 26,7 tisuća, dakle gotovo upola manje od pada broja nezaposlenih.

Zbog većeg pomaka u broju nezaposlenih, u 2016. je godini smanjena i stopa nezaposlenosti do godišnjeg prosjeka od 15,0%, dva postotna boda ispod one iz prethodne godine. Niža stopa od ove (14,9%) zabilježena je posljednji put 2009. godine, pri bitno različitim razinama zaposlenosti i nezaposlenosti. Naime, tada je bilo 123,6 tisuća zaposlenih više te 21,3 tisuće nezaposlenih manje odnosno 144,9 tisuća više radno aktivnih stanovnika.

Aktualni proces vraćanja stope administrativne nezaposlenosti blizu pretkriznih razina ostvaruje se na znatno nižim razinama zaposlenosti i aktivnosti koje, stoga, ostaju glavni izazov napretku tržišta rada u sljedećem razdoblju. Pored toga, iako je stopa nezaposlenosti smanjena, kada se Hrvatska uspoređuje s ostalim članicama EU, i dalje se nalazi među onima s najvišom stopom i s najmanjim napretkom u odnosu na stanje 2008. godine. Naime, prosječna desezonirana stopa nezaposlenosti (koja je međunarodno usporediva) u 2016. je godini u Hrvatskoj iznosila 12,8%, a lošije su bile samo Grčka, Španjolska i Cipar.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

U 2016. godini pozitivni pomaci se vide u segmentu nezaposlenosti, dok segment zaposlenosti i aktivnosti ostaje velik izazov za ekonomsku politiku zemlje. Iako se stopa nezaposlenosti smanjuje, Hrvatska ostaje među članicama EU s najvećom stopom.