Vrijeme održavanja: 11.06.2019.

''Ovaj vid prijevoza predstavlja kralježnicu za razvoj gospodarstva i za demografiju lakšom migracijom radne snage. Uvođenjem novih i bržih linija za prijevoz putnika i tereta na modernoj i sigurnoj infrastrukturi neupitno će dovesti do novih investicija i novog zapošljavanja jer ne smijemo zaboraviti da se svaka kuna investirana u željezničku infrastrukturu i usluge željezničkog prijevoza višestruko vraća. Željeznička pruga koja povezuje ove gradove motor je za daljnji razvoj čitave županije te može biti glavna poveznica naših otoka sa Europom i svijetom'', rekla je Glavna koordinatorica projekta splitske gradske željeznice i potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj povodom puštanja u promet prve brze gradske željeznice u Splitu, na relaciji između Kopilice do Trajektne luke. Metro će polaziti svakih 20 minuta, s time da će putovanje na tom potezu trajati samo četiri minute, a cijena karte jest 11 kuna i vrijedit će i za autobuse Prometa, za prvu zonu.

Potpredsjednica Čagalj istaknula je kako ovaj projekt građani Splita i okolnih gradova iščekuju već više od 20 godina. ''Moram istaknuti da smo radi realizacije ovog projekta više napravili u posljednjih šest mjeseci, nego što smo napravili u posljednjih 20 godina. Samo se zajedničkim pristupom i suradnjom države, Županije, Grada i privatnih tvrtki može nešto napraviti. Izabrana je najbolja varijanta od triju izrađenih studija izvodljivosti nakon čega se krenulo raditi. Potom bi HŽ infrastruktura trebala započeti s natječajima izrade projektne dokumentacije, što je ustvari jamstvo za završetak ovog projekta'', rekla je Čagalj. 

mmm.jpg

Potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj tijekom svečane prve vožnje s uzvanicima; Izvor: HGK.


Na promotivnoj vožnji sudjelovali su i gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara, zamjenik gradonačelnika Nino Vela, predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, direktorica Turističke zajednice Grada Splita Alijana Vukšić, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić te član Uprave HŽ infrastrukture Darko Barišić.

Splitska gradska željeznica sustav je prigradskog prijevoza putnika u Splitu. Otvorena je 10. prosinca 2006. godine te prometuje na već postojećoj željezničkoj pruzi koja povezuje Split i Perković. Sustav se sastoji od jedne pruge koja prometuje na ukupno sedam postaja: Split, Split-predgrađe, Solin, Kaštel Sućurac, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac i Kaštel Stari. Ukupna je duljina tračnica 17,8 kilometara, dok putovanje traje 24 minute. Dio pruge koji ide središtem grada prolazi kroz dva tunela. Sustavom upravlja tvrtka Hrvatske željeznice Infrastruktura.

Podsjetimo, 12. prosinca u vlaku koji je krenuo iz Kaštel Starog prema gradskoj luci Split, splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara s predsjednicima uprava HŽ Infrastrukture i HŽ Carga potpisao je dva ugovora koji su preduvjet za preseljenje kolodvora. Tada je i predstavljen projekt povezivanja Zračne luke Split s Gradskom lukom Split i razvoja intermodalnoga čvorišta novoga glavnog kolodvora Split u Kopilici, koji je na sjednici održanoj u Splitu u svibnju ove godine usvojila i Vlada RH.

"Rješenjem prometne povezanosti poteza od Trogira, preko Solina i Splita do Omiša gradskom željeznicom postiže se izraziti ekonomski i nadasve ekološki cilj preusmjeravanja što većeg broja putnika (i tereta) koji si je u jednoj od važnijih smjernica postavila Europska unija. Zbog toga što je jedan od prioriteta EU razvoj željezničke infrastrukture, moguće je da se ovaj projekt financira, dijelom ili u cijelosti, iz EU-ovih fondova regionalnog razvoja i kohezijskih fondova", pojasnila je potpredsjednica Čagalj.

Ona je dodala da bi ovaj metro ovom svojom prvom linijom prolazio područjem s više od četvrt milijuna stanovnika, zračnom lukom (koja godišnje ima dva milijuna  putnika sa stalnim rapidnim rastom), trajektnom lukom (sa gotovo pet milijuna putnika godišnje, stalnim rastom i predviđenih deset milijuna putnika do 2020.), te najvažnijim industrijskim i poslovnim sadržajima četiriju gradova. Boljim povezivanjem splitske luke s aerodromom i izgradnjom privezišta za mega kruzere Split bi mogao postati i ukrcajno-iskrcajna luka za njih.

"Druga faza povezala bi u sustav i najveće sportske objekte u prometnu infrastrukturu, a treća faza dodala bi još najmanje sto tisuća stalnih stanovnika kako potencijalne korisnike, a za turistički razvoj obalnog područja splita i Omiša imala bi izrazito pozitivan utjecaj. Samim time i isplativost projekta je vjerojatno neupitna, osobito kad se uzme u obzir poticaje koje daje EU pri izgradnji moderne i učinkovite željezničke mreže, jer je željeznica neusporedivo ekološki povoljnija od drugih rješenja za masovni tranzit putnika", zaključila je Čagalj.