Objavljeno: 09. 12. 2019. , Ažurirano: 13. 12. 2019.

Robnu razmjenu Hrvatske s inozemstvom i nakon prva tri kvartala obilježava relativno dinamičan rast izvoza i uvoza, te povećanje iznosa robnog deficita na godišnjoj razini. Vrijednost izvoza je u prvih devet mjeseci, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, povećana za 6,0%, a uvoza za 6,4%, uslijed čega je robni deficit povećan s 51,9 milijardi kuna na 55,5 milijardi kuna, odnosno za 7,0%.

Značajniji rast vrijednosti izvoza zabilježen je kod niza djelatnosti, ali se ipak najviše isticao rast izvoza motornih vozila i njihovih dijelova, ostalih prijevoznih sredstava, koje u najvećoj mjeri čine brodovi, farmaceutskih proizvoda, električne opreme te metala. Pritom je kod proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava došlo do znatnog smanjenja proizvodnje u odnosu na prošlu godinu, točnije proizvodnja je bila čak 41% manja, ali je došlo do isporuke brodova i znatnog utjecaja tih isporuka na ukupnu vrijednost izvoza. To se ogledalo i u velikom rastu vrijednosti izvoza prema Maršalovim Otocima i Malti, na koje se odnosila najveća vrijednost izvoza različitih vrsta plovila. Kada se govori o pojedinim tržištima može se napomenuti da je rast izvoza prema zajedničkom EU tržištu iznosio 4,6%, a prema svim ostalim tržištima znatno viših 9,0%. Pri tom je najveći utjecaj na tako visoku stopu ostalih tržišta imao izvoz prema zemljama CEFTA-e, koji je povećan čak 13,8%, i to najviše zahvaljujući povećanom izvozu prema BiH. I prema toj zemlji povećan je izvoz većeg broja proizvoda, ali je daleko najveći utjecaj na rast ukupne vrijednosti izvoza imao izvoz električne energije.

Vrijednost uvoza je pod utjecajem nastavka oporavka domaće potražnje, kao i izvoza, također rasla kod niza djelatnosti i proizvoda, pri čemu se najviše isticao povećani uvoz naftnih derivata, prehrambenih proizvoda te motornih vozila. Unatoč smanjenju prosječne cijene sirove nafte na globalnom tržištu od približno 11% u prvih devet mjeseci, pa tako i njezinih prerađevina, povećanim uvozom naftnih derivata nadoknađuje se smanjena prerada u domaćim rafinerijama. Niža cijena i smanjena domaća prerada, s druge strane, utjecali su na izraženi pad vrijednosti uvoza sirove nafte, odnosno cijele djelatnosti rudarstva i vađenja. Pored toga, ovi čimbenici utjecali su i na značajno smanjenje vrijednosti izvoza naftnih derivata te na pad udjela proizvoda naftne industrije u ukupnom izvozu, s prošlogodišnjih 8,2% na 6,9%.

Prve procjene robne razmjene za prvih deset mjeseci pokazuju nastavak blagog trenda usporavanja rasta izvoza i uvoza pri čemu su stope njihovog rasta snižene na 5,2% i 5,5%.