Izvor: Pixabay

Stopa nezaposlenosti najniža od prosinca 2008. godine


Objavljeno: 22. 07. 2016. , Ažurirano: 18. 02. 2020.


Iako smo prema razini broja nezaposlenih prijavljenih na HZZ-u sustigli (i prestigli) posljednju pretkriznu 2008. godinu, stopom registrirane nezaposlenosti to još nismo uspjeli, barem prema dosad objavljenim privremenim podacima.

Naime, treba naglasiti da se pri dugoročnijim usporedbama (godinama prije 2015. godine), pa tako i onih s 2008. godinom, mora uzeti u obzir činjenica da postoji metodološki lom u seriji podataka (od 2015. godine postoji nova metodologija za prikupljanje podataka o broju zaposlenih u pravnim osobama) te da se trenutno za ovu godinu raspolaže samo s privremenim podacima koji su se dosad uvijek pokazali nižima od konačnih.

Uzevši sve navedeno u obzir, u lipnju ove godine stopa nezaposlenosti pala je do 13,6% ostvarivši time nižu razinu nego svih prethodnih godina krize, no ne i posljednje pretkrizne godine. Naime, u lipnju 2008. godine ostvarena je niža stopa nezaposlenosti (12,4%), i to pri blago višoj razini nezaposlenosti (za 2 799 osoba) te znatno višoj razini aktivnog stanovništva. Iako će podaci o stanju broja zaposlenih i aktivnog stanovništva za lipanj biti objavljeni tek krajem mjeseca, iz stope nezaposlenosti i broja nezaposlenih vrlo se lako i dosta precizno mogu već sada izračunati njihove vrijednosti. Prema njima, broj se zaposlenih u lipnju nakon šest mjeseci vratio iznad 1,4 milijuna, a aktivno se stanovništvo povećalo (prvi put nakon šest mjeseci) do razine od oko 1,614 milijuna. No u usporedbi s lipnjem 2008. godine, stanje zaposlenosti i aktivnosti još je daleko nepovoljnije: broj je zaposlenih manji za oko 173 tisuće, a aktivno stanovništvo za oko 183 tisuće. Ovako velike razlike pokazuju da je stanje zaposlenosti realno značajno lošije i kad se uzmu u obzir metodološke promjene i kad se uzme u obzir činjenica da je riječ o privremenim podacima.

Naime, u okolnostima pojačane ekonomske emigracije i loših demografskih kretanja koja statistički povoljno utječu na nezaposlenost, a statistički nepovoljno na zaposlenost i aktivnost, naoko nešto povoljnije stanje na tržištu rada više je oslonjeno upravo na dobra kretanja u segmentu nezaposlenosti nego u segmentu zaposlenosti. Za dinamičnije kratkoročne pomake u zaposlenosti potrebna je snažnija dinamika gospodarske aktivnosti, a za dugoročnije, rješavanje strukturnih slabosti tržišta rada i strukturnih slabosti cijele ekonomije te konkretnija demografska i migrantska politika.