Stabilizacija godišnje inflacije potrošačkih cijena na 1,4%

U studenome su na godišnjoj razini porasle cijene svih osnovnih komponenata indeksa potrošačkih cijena, a najznačajniji izravni inflatorni pritisci, kao i ranijih mjeseci, generirali su se iz cijena prerađenih prehrambenih proizvoda koje su porasle za 2,6%, što je izravno utjecalo na 44% godišnjeg rasta potrošačkih cijena. Značajni izvor inflacije postaju i cijene usluga koje su u studenome porasle za 1% čime su izravno utjecale na 19,2% godišnjeg rasta indeksa potrošačkih cijena. Pritom se visinom rasta najviše ističu cijene ugostiteljskih usluga od 7%. Uz to, cijene skupine roba „Energija“ (električna energija, plin, tekuća i kruta goriva, toplinska energija te goriva i maziva), koje su prije nekoliko mjeseci predstavljale deflatorni izvor, u studenome su porasle na godišnjoj razini za 1,2%, pod utjecajem godišnjeg rasta cijena plina (5,1%), tekućih goriva (11,5%) te goriva i maziva za prijevozna sredstva (5,6%). Na rast skupine roba „Energija“ utjecale su i cijene električne energije u smislu njihovog slabijeg deflatornog pritiska (-3,9%), budući da se godišnji pad cijena ove robe ublažio zbog rasta naknade za obnovljive izvore od 1. rujna. Ovakav rast cijena energije bio je nagoviješten i u nešto ranije objavljenim proizvođačkim cijenama ove skupine roba koje su porasle za 10,1% u studenome, što je bio njihov najviši rast od sredine 2015. godine, primarno pod utjecajem rasta cijena u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih derivata od 24,5%.

Sada je već izvjesno da će razina inflacije u 2017. godini biti ostvarena na razini od 1,1%-1,2%. Time će 2017. godina biti godina u kojoj je nakon tri godine deflacije, ponovno uspostavljen rast potrošačkih cijena. On je ostao blag u kontekstu umjerenog rasta potražnje zbog sporog oporavka tržišta rada te umjerenog rasta uvoznih cijena. Prema aktualnim projekcijama Europske komisije, u Hrvatskoj kao i u cijeloj EU, inflacija će ostati umjereno blaga i u srednjoročnom razdoblju: u sljedeće dvije godine ostat će ispod 2%, s time da se u Hrvatskoj očekuje nešto niža od prosjeka EU.