Splitsko-dalmatinska županija: Više od 2200 tvrtki u hibernaciji, ali potrošnja ne pada

Gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije trpi ozbiljne posljedice zbog pandemije koronavirusa. Analiza ŽK Split pokazala je da više od 2200 tvrtki koje zapošljavaju 8200 radnika ne posluje u skladu s Odlukom Stožera civilne zaštite RH, stoga ne čude podaci da je broj izdanih računa u ožujku ove godine pao gotovo za četvrtinu u odnosu na isto razdoblje lani, dok je istovremeno nezaposlenost znatno porasla.

„Na vrijeme smo reagirali i ugasili ovaj prvi požar pa situacija nije eskalirala do kraja. Mjere Vlade su veliku većinu tvrtki održale iznad vode, ali posljedice na ekonomiju se ipak osjećaju i bojim se da će, ako se ovakva situacija nastavi, problemi eksponencijalno rasti. Ono što je dobro jest da u ožujku ove godine imamo manje podnesenih zahtjeva za zatvaranjem firmi (28) nego u istom razdoblju prošle godine (41 zahtjev) te da je unatoč padu broja fiskaliziranih računa potrošnja ostala na istoj razini“, istaknuo je predsjednik ŽK Split Joze Tomaš, dodavši da je velika većina mjera koje su članice predlagale putem Komore na kraju i prihvaćena.

„Uz opće mjere, svaki sektor ima svoje specifičnosti i zahtjeve za koje treba tražiti adekvatna rješenja i načine pomoći, stoga i dalje komuniciramo s članicama, bilo putem strukovnih tijela bilo izravno, kako bismo im pomogli s problemima i budućim mjerama“, kazao je Tomaš.

Prema podacima Porezne uprave, broj ukupno izdanih računa poreznih obveznika sa sjedištem u Splitsko-dalmatinskoj županiji u ožujku je ove godine 22 posto manji u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je za sve djelatnosti na razini cijele države vidljivo smanjenje broja računa od 27 posto. Zanimljivo je da je unatoč velikom padu broja fiskaliziranih računa potrošnja čak i porasla u promatranom razdoblju, doduše minorno, s 988 na 990,4 milijuna kuna.

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da je u Splitsko-dalmatinskoj županiji u ožujku 2020. broj novoprijavljenih porastao za 24,6 posto u odnosu na veljaču, a 42,8 posto u odnosu na ožujak 2019. godine. Istovremeno je broj prijavljenih potreba HZZ-u za radnicima u ožujku ove godine pao za 56,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Inače, u normalnim je okolnostima ožujak mjesec kada raste ukupan broj zaposlenih zbog pojačanog zapošljavanja u djelatnostima s izrazitijim sezonskim obilježjima.