Počeo drugi dan 13. Konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane

Prema procjenama FAO-a, na globalnoj se razini baci oko trećine proizvedene hrane godišnje (1,2 milijarde tona), što znači da globalno u smeću završi više od jednoga bilijuna dolara. Samo u Hrvatskoj, baci se oko 400.000 tona hrane, od čega 40.000 zbog nerazumijevanja označavanja roka trajanja. Taj problem adresiran je tijekom drugog dana 13. Konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane u organizaciji HGK.

Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede predstavila je Plan sprječavanja nastajanja otpada od hrane ističući da moramo staviti naglasak na odgovornu proizvodnju i potrošnju kako bi se smanjilo bacanje i povećalo doniranje hrane.

Kolarić Kravar.jpgSanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede; Izvor: HGK

 

„U posljednjih nekoliko godina aktivno razvijamo sustav doniranja i gledamo što treba popraviti kako bi bolje funkcionirao. Uspostavljena je platforma e-doniranje koja će rasteretiti donatore, uskladiti ponudu i potrebe te omogućiti jasniju raspodjelu hrane. Sustav je već testiran, stoga pozivam sve donatore i posrednike da se prijave. To je virtualni prethodnik banke hrane koja će omogućiti da što manje bacamo“, poručila je Kolarić Kravar, dodavši da se planira izmjena poreznih olakšica koje bi se po novom mogle ostvariti do posljednjega dana roka trajanja hrane. Proširena je i definicija krajnjeg primatelja, a također će se administrativno rasteretiti donatora i posrednika u lancu doniranja.

„U razvijenim se zemljama baca oko 40 posto hrane u fazi prodaje i konzumacije, a u zemljama u razvoju 40 posto u fazi proizvodnje. Najviše se baca voće i povrće, a potom riba i meso. Na bazi kućanstva baci se oko 1800 dolara hrane, a to na koncu utječe i na klimatske promjene“, istaknula je Darja Sokolić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Sokolić.jpgDarja Sokolić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu; Izvor: HGK

 

Predstavila je studiju uzorkovanja četiriju kategorija proizvoda na hrvatskom tržištu pokazujući time da su proizvodi s vrlo dugim rokom trajnosti (kava, sol, šećer, riža, med…), u slučaju da se pravilno skladište, ispravni za konzumaciju i do godinu dana nakon oznake „najbolje upotrijebiti do“. U drugu kategoriju pripadaju proizvodi s dugim rokom trajnosti koji zadržavaju sva svojstva do dva mjeseca nakon isteka roka (žitarice, slatkiši, ulje…), a proizvodi s ograničenim i kratkim rokom trajnosti se uopće ne bi trebalo konzumirati nakon isteka propisanih rokova (mliječni proizvodi, svježe meso, riba…).

„Mali proizvođači nas često pitaju za rokove trajanja svojih proizvoda, pa to vidim kao priliku za laboratorije kao pomoć oko te problematike. U tijeku je izrada smjernica za posrednike u doniranju hrane, a od idućeg mjeseca će se održavat i radionice o sigurnom rukovanju hranom. Potrebno je educirati posrednike i krajnje korisnike kako bi se što manje hrane bacalo“, zaključila je Sokolić.

Među zanimljivijim temama jučerašnjeg dijela Konferencije bilo je predavanje Žaklin Acinger-Rogić iz Ministarstva poljoprivrede, o afričkoj svinjskoj kugi i mogućim implikacijama te bolesti na sektor trgovine i mesoprerađivačke industrije.

„Bolest se manifestira uglavnom u obliku hemoragijske groznice, najčešće je brzog tijeka pa od pojave simptoma do uginuća životinje prođe tek nekoliko dan, a smrtnost je gotovo stopostotna. Još nema razvijenog cjepiva niti terapije za prevenciju i kontrolu bolesti pa se uzgajivači moraju osloniti striktno na prevenciju koja uključuje dobre higijenske uvjete, obavezno držanje svinja u zatvorenom prostoru i sprječavanje kontakta sa divljim svinjama“, kazala je Acinger-Rogić, dodavši da se, ovisno o broju svinja, u uzgajalištima preporučuju različite mjere poput čišćenja i dezinfekcije objekata, ograničavanja ulaska u objekte sa svinjama te korištenje zaštitne odjeće.

Medijska prezentacija „istina“ o hrani: treba li i kako reagirati na fake news Sare Mikrut Vunjak iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu pozabavila se vrlo aktualnom temom medijskog dezinformiranja koje se sve češće uvlači u područje prehrambenih proizvoda.

„Današnji mediji i društvene mreže iznimno su plodno tlo za lažne vijesti, a taj fenomen se proširio i na hranu“, kazala je Mikrut Vunjak pa se osvrnula na konkretne primjere medijskog iskrivljavanja podataka kako bi se privukli klikovi čitatelja. „Jednom sam otvorila poveznicu teksta koji je u naslovu govorio kako jedemo opasnu i zaraženu hranu, da bih tek nakon čitanja shvatila kako je riječ o priopćenju koje sam sama poslala u medije, u kojem je nekoliko podataka bilo izvučeno iz konteksta. Nakon traženja demantija, samo su dodali upitnik na kraju naslova“, objasnila je, dodajući da treba imati razumijevanja i za novinare koji moraju popuniti medijski prostor sadržajima koje često nemaju vremena ni resursa primjereno provjeriti.

Sva predavanja u sklopu Konferencije izazvala su velik interes i žustre rasprave više od triju stotina sudionika iz prehrambenog sektora.