Manifestacija La Biennale 2019 u Veneciji

Hrvatska gospodarska komora organizirala je i sufinancirala delegacijski posjet svojih članica na 58 međunarodni – La Biennale di Venezia 2019, planiran 18. i 19. listopada 2019.

U TEKSTU 860-550.jpg

Izaslanstvo; Izvor: HGK

Članice delegacije, deset tvrtki arhitektonske djelatnosti – S. C. Projecting d.o. o., ZARH d.o.o., Aplan d.o.o., Romicom d.o.o., Arheo tim d.o.o., Marina projekt, d.o.o., Studio za arhitekturu d.o.o., Moding Junior d.o.o., Via nova d.o.o. i Kajfa d.o.o. sudjelovale su u razgledavanju mainfestacije diljem grada u obliku neformalnog susreta struke.

Venecijanski Bijenale najstarija je manifestacija suvremene umjetnosti i jedno od najprestižnijih svjetskih događanja namijenjeno svima koji su uključeni u kreativne industrije (arhitekturu, dizajn, film, glazbu, kazalište). Posjetiteljima daje u uvid u informacije o umjetničkim trendovima i dominantnim temama, a godišnje privuče više od 600 tisuća posjetitelja.

Centralne izložbe postavljene su na dva, ambijentalno različita lokaliteta u gradu. U Giardini della Biennale di Venecija, nalazi se 30 stalnih nacionalnih paviljona u kojima je svaka od država više ili manje uspješnim projektom nastojala odgovoriti na zadanu temu imenovanog kuratora. U kompleksu Arsenale della Biennale di Venecija sam kurator Ralph Rugoff, umjetnički direktor Bijenala, postavio je centralnu tematsku izložbu i projekte pozvanih autora, nevezano za to iz koje zemlje dolaze. Neke od država, poput Hrvatske, predstavile su svoje projekte u zakupljenim prostorima diljem grada.

Ove godine Bijenale se odvija pod nazivom May You Live in Interesting Times.

Povjerenik  Hrvatskog nastupa na bienalu je Ministarstvo kulture RH. U organizaciji Moderne galerije iz Zagreba, na 300 četvornih metara prostora u Calle de la Regina, u blizini Fondacione Prada (gdje je paralelno uz Bijenale otvorena retrospektivna izložba Jannisa Kounellisa), predstavljen je projekt Igora Grubića pod nazivom Tragovi nestajanja, koji u tri čina jasno dokumentira poslijeratnu hrvatsku tranzicijsku realnost, nestajanje jednog načina života i naznake tragova nastajanja novog. Kustosica Katerina Gregos ciljano je odabrala ovaj prostor a ne manji na kraju Arsenala koji je do sada najčešće bio hrvatski paviljon.

Projekt je svojevrstan doprinos očuvanju pamćenja hrvatske arhitektonske povijesti, rada i kulture. Njegov rad publika je proglasila jednim od „must-see“ izložaka Bijenala.

Sukladno mišljenju članica na Bijenalu je izložen i velik broj osrednje umjetnosti. U ogromnoj količini eksponata posjetitelj nužno i ne mora do kraja razumjeti sve što gleda, no samo djelo uvijek pronađe put do njegovih čula, budi zadovoljstvo ili kritičko promišljanje, no ono što vrijedi zaista podiže prosjek.

Unatoč dominantnom, poprilično sumornom pogledu na ljudsku budućnost, kao odgovor na zadanu temu, članovi delegacije složni su u jednom, vrijedilo je razgledati Bijenale. Uhvatiti naznake veza između tehnologije, umjetnosti i virtualne realnosti koja nas očekuje u nadolazećim vremenima.