Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, prosječna je mjesečna bruto plaća po zaposlenom, u pravnim osobama, iznosila u travnju 7.688 kuna, dok je istodobno prosječna neto plaća iznosila 5.633 kune. Time je, u odnosu na ožujak, bruto plaća smanjena za 137 kuna (1,8%), dok je istodobno neto plaća smanjena za 89 kuna ili za 1,6%. Riječ je o već uobičajenoj pojavi (prisutnoj od 2004. godine) da su plaće u travnju niže od onih u ožujku, vjerojatno i zbog, u pravilu, manjeg broja radnih dana.

U odnosu na travanj prošle godine bruto plaća porasla je za 68 kuna ili za 0,9%, dok je istodobno neto plaća porasla za 38 kuna ili za 0,7%. Pri nastavku pada potrošačkih cijena na godišnjoj razini, realan je rast plaća bio znatno viši, pa je bruto plaća realno porasla za 2,6%, a neto plaća za 2,4%. Dinamika bržeg rasta bruto plaće od neto plaće viša je u svim ovogodišnjim mjesecima, što je povezano s prestankom utjecaja promjena u porezu na dohodak koje su prošle godine djelovale na snažan rast neto plaće. Nažalost, dinamiku rasta plaća u ovoj godini nije moguće usporediti s prošlogodišnjom zbog promijenjene metodologije, odnosno zbog prelaska na novi izvor podataka (JOPPD obrazac) koji osigurava potpuniji obuhvat podataka o plaćama u odnosu na prijašnje statističko istraživanje (RAD-1 obrazac).

Sumarno, u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznos prosječne mjesečne bruto plaće porastao je za 162 kune ili za 2,1%, dok je istodobno prosječna neto plaća povećana za 97 kuna ili za 1,7%. Time se nastavlja rast plaća povezan s gospodarskim oporavkom zemlje.

Rast plaća karakterizira i većinu ostalih europskih zemalja, posebno onih koje znatnije zaostaju za europskim prosjekom. Tako su u travnju među nama sličnim zemljama prosječnu mjesečnu bruto plaću višu od tisuću eura zabilježile Slovenija (1 571 euro), Hrvatska (1 026 eura) i Poljska (1 002 eura). Prema visini bruto plaće slijede Slovačka (973 eura), Mađarska (849 eura), Crna Gora (751 euro), Bosna i Hercegovina (659 eura), Rumunjska (644 eura) i Srbija (549 eura). Pritom visok rast bruto plaće na godišnjoj razini bilježe Rumunjska (12,3%), Srbija (7,9%), Mađarska (6,4%) i Poljska (5,9%). Visok rast plaća u Rumunjskoj dijelom je rezultat poduzimanja mjera za poticanje potrošnje (smanjena opća stopa PDV-a kao i snižena stopa tog poreza na hranu, smanjena stopa socijalnih doprinosa), ali i primjene stimulativne politike oporezivanja dohotka, posebno visokih plaća u ICT sektoru, što privlači zapošljavanje ICT stručnjaka i time podiže razinu prosječnih plaća.

Očekujemo da će se i u nastavku godine zadržati trend rasta plaća, koji ne bi trebao znatnije ugroziti konkurentnost zemlje s obzirom na to da se u većini nama sličnih zemalja bilježi izraženiji rast plaća i troška rada. Međutim, pri sporoj dinamici gospodarskoga rasta realna je prijetnja narušavanja odnosa između kretanja plaća i produktivnosti rada, posebno ne ubrza li se dinamika rasta BDP-a.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:

U prva četiri mjeseca nastavlja se lagani rast bruto i neto plaća, što je rezultanta s jedne strane gospodarskog rasta, a s druge deflacijskih kretanja. Očekujemo da će se i u nastavku godine zadržati trend rasta plaća, koji ne bi trebao znatnije ugroziti konkurentnost zemlje s obzirom na to da se u većini nama sličnih zemalja bilježi izraženiji rast plaća i troška rada.