Vrijeme održavanja: 30.10.2018.

„Prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao je oko 45.600 kuna depozita u kreditnim institucijama, a klasični oročeni depoziti čine najveći pojedinačni dio financijske imovine kućanstava Hrvatske. Zbog pada pasivnih kamatnih stopa i uvođenja poreza na štednju, građani su dio raspoloživih sredstava preusmjerili u dionice i investicijske fondove, no to je premalo da bi značajnije utjecalo na promjenu strukture financijske imovine sektora kućanstva“, istaknuo je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore na okruglom stolu povodom obilježavanja Svjetskog dana štednje održanome danas u HGK.

Savić (2).JPGZvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK; Izvor: HGK

Apsolutna vrijednost tih depozita u kontinentalnom je dijelu zemlje 35,8 posto viša nego u obalnom dijelu zemlje, ponajprije zahvaljujući Zagrebu u kojem je koncentrirano 28 posto svih depozita. Bez Zagreba, kontinentalna Hrvatska ima 30 posto manju vrijednost depozita od jadranske, koja ima 83 posto veću vrijednost depozita po stanovniku.

„Razlog koncentracije klasičnih depozita u ovim dijelovima Hrvatske može se, osim zbog sezonalnosti hrvatskog turizma, povezati i s rezultatima istraživanja o financijskoj pismenosti koje je pokazalo da upravo ovaj dio Hrvatske ima najmanje financijsko znanje te da se financijska edukacija treba koncentrirati upravo na ova područja“, objasnio je Savić.

Pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK

Vanja Dominović predstavila je rad Komore na podizanju financijske pismenosti građana.

Dominović.JPGPomoćnica direktora Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK Vanja Dominović; Izvor: HGK

„Prosječna financijska pismenost naših građana iznosi 11,7 od mogućih 20 bodova, što pokazuje da ima prostora za rast. Stoga mi tijekom cijele godine radimo na podučavanju građana, poslovnih subjekata, a posebice učenika i studenata diljem zemlje“, izjavila je Dominović, dodavši kako je posebno raduje što je sve više institucija uključeno u projekt financijske pismenosti i sve je veći interes javnosti za tu temu.

Na panelu pod nazivom Uloga štednje za pojedinca, obitelj i gospodarstvo te financijska pismenost mladih sudjelovali su Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, Oliver Klesinger, izvršni direktor sektora stanovništva u Slatinskoj banci i predsjednik Odbora za stanovništvo Udruženja banaka HGK, Damir Šprem, predsjednik Uprave HPB Stambene štedionice, Danijela Princi Grgat, direktorica Procjena kreditnog rizika u poslovima s malim i srednjim poduzećima PBZ-a te Dajana Barbić, docentica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Barbić (2).JPGDajana Barbić, docentica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu; Izvor: HGK

„U današnje vrijeme povijesno niskih kamatnih stopa na štednju, građani traže alternative kako bi očuvali vrijednost svoga novca, ali i ostvarili zadovoljavajući povrat. Često u traganju za takvim ulagačkim alternativama zanemarujemo rizik koji takve opcije donose. Za prosječnu osobu, osigurana štednja u banci nema alternativu. Briga o vlastitoj budućnosti i ulaganje u vlastitu financijsku pismenost obaveze su svakog pojedinca“, izjavio je Klesinger.

Šošić je naglasio da je mnogo važnija od financijske imovine ona nefinancijska koja je kod hrvatskih građana četiri do pet puta veća. „U pogledu potencijala koje štednja daje, imamo 60 milijardi više depozita u bankama nego izdanih kredita. Dakle, sredstava ima dovoljno za sve“, poručio je.

Barbić je rekla kako su građani poučeni krizom počeli voditi računa o sigurnosti svojih mirovina, odnosno da sve više sredstava usmjeravaju u osiguravanje treće životne dobi. „Ukupna vrijednost financijske imovine uvećala se za 22 posto u posljednjih pet godina“, kazala je, dodavši kako je za stabilnost ukupnog sustava posebno važna financijska pismenost građana, na čemu Ekonomski fakultet konstantno radi.

Princi Grgat je naglasila kako je štednja važna jer nam omogućuje kontrolu nad vlastitim životima, a s tim u vidu je Intesa Sanpaolo pokrenula inicijativu Umjetnost štednje u sklopu koje je njihov tim posjetio 15 gradova i proveo 114 radionica za djecu u osnovnim školama. „Ove godine smo Svjetski dan štednje obilježili jednom novom inicijativom pod nazivom Rizik je posao za žene, koja je usmjerena na osnaživanje žena u donošenju odluka koje će povećati njihovu financijsku neovisnost. Dodatno, ove godine odlučili smo organizirati i okrugli stol Digitalno bankarstvo – bankarstvo nove generacije na kojem ćemo učenicima srednjih škola predstaviti kako i zbog čega se koristi digitalna tehnologija u razvoju bankarskih proizvoda te kako se prati zadovoljstvo potrošača“, kazala je Princi Grgat.

Šprem se osvrnuo na trendove stambene štednje kazavši da su depoziti građana u stambenim štedionicama stabilni s tendencijom rasta. „Ljudi u Hrvatskoj štede kako bi mogli primjereno stambeno zbrinuti svoju obitelj. Međutim, moramo reći da je veliki potencijal ispred nas jer je u Hrvatskoj tek 700.000 ljudi uključeno u sustav stambene štednje, što je u usporedbi sa zemljama s kojima bismo se voljeli uspoređivati vrlo malo“, istaknuo je Šprem, dodavši da je međugeneracijska solidarnost specifičnost kod tog tipa štednje.

Šprem (1).JPGDamir Šprem, predsjednik Uprave HPB Stambene štedionice; Izvor: HGK