Poduzetnike brine 700 milijuna kuna troškova za energetsku učinkovitost

„U sklopu energetske politike EU moramo raditi na tome da osiguramo što veći udjel domaće održive i pristupačne energije za povećanje konkurentnosti. Važno je da na ostvarenju tog cilja radimo svi zajedno. Stoga HGK okuplja sve hrvatske tvrtke i zagovara njihove interese pri donošenju zakona. Želimo biti ravnopravan partner MZOE-u i dati stručnu podršku za brže donošenje regulative. I danas smo tu da u ime svojih članica predlažemo ključne teme iz područja energetike za današnji razgovor. Radi se o energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima energije, toplinarstvu i cijeni struje za poduzetnike“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na jučerašnjem sastanku gospodarstvenika s predstavnicima Ministarstva zaštite okoliša i energetike na čelu s Tomislavom Ćorićem.

Naglasio je i da HGK može pružiti podršku nadležnim institucijama za vrijeme predsjedanja Europskom unijom. „Sudjelovanje predstavnika poslovne zajednice u timovima zaduženim za predsjedavanje smatramo jednako važnim kao i sudjelovanje predstavnika tijela državne uprave, znanstveno-istraživačke zajednice i nevladinih udruga, posebice u područjima kao što su energetika, klimatske aktivnosti i okoliš“, izjavio je Burilović.

Od gospodarstvenika, sastanku su prisustvovali Branko Mozara, voditelj javnih poslova u Cemexu Hrvatska, Petar Sprčić, član Uprave HEP-a, Niko Dalić, član Uprave Ine, Ivo Čović, direktor Končar obnovljivih izvora, Nikolina Babić, direktorica tvrtke Pana Energy, Bojan Reščec, direktor RP Global Projekata, Kristijan Lovrenščak, direktor tvrtke Tehnostan i Ivan Topolnjak, direktor Termoplina.

Gospodarstvenike najviše muče troškovi ulaganja u alternativne mjere energetske učinkovitosti koji iznose 2,19 kuna po ušteđenom kWh energije, nepoznanice po pitanju budućih natječaja, kao i uvjeti za sudjelovanje na njima, odnosno za investiranje u OIE.

Ivan Topolnjak iz Termoplina pozvao je da se stvari postave realno i da se uzme u obzir jače korištenje plina jer ćemo teško ostvariti zacrtane ciljeve po pitanju OIE-a. Naime, u energetskoj strategiji nema plina, a fosilna energija će biti prisutna jako dugo i desecima godina igrati važnu ulogu pa to treba uzeti u obzir. Plin je relativno čist i ne zagađuje toliko. „Naknada za energetsku učinkovitost ima prestroge kriterije i mi iz sektora plina nećemo moći ostvariti tu cijenu na tržištu“, rekao je Topolnjak.

Nikolina Babić, direktorica tvrtke Pana Energy, osvrnula se na proizvodnju energije iz biomase. Babić želi da ozbiljnim tvrtkama iz drvne industrije ide većina projekata iz predviđene kvote od 41 MW za biomasu. „One koriste nusprodukte od svoje proizvodnje i one bi trebale imati prioritet na natječajima kako bi bile konkurentnije“, istaknula je, a ministar je potvrdio da će prijavljeni na natječaj morati imati 30 posto sirovine iz vlastite proizvodnje, a ostatak nabavljati u krugu od 75 kilometara oko samog pogona.

„Važno je da sve mjere koje se donose ne rade distorziju tržišnih odnosa. OIE i poticaji su postali sinonimi, ali sad su OIE tržišno konkurentni pa treba razmotriti smanjivanje poticaja i olakšavanje položaja investitora“, izjavio je Čović.

„Nedovoljno jasna regulativa dovela je toplane na rub isplativosti. Daljinsko grijanje je od strateškog interesa, ali na terenu se to ne bi reklo. Imamo problema s mogućnošću izdvajanja stanova i zgrada iz toplinskog sustava koje je fizički nemoguće, ali zakonski se dala ta mogućnost. Sada zbog toga imamo brojne sudske tužbe, a iako 80 posto presuda ide u korist toplinara, ovih 20 posto nam radi gubitke“, rekao je Lovrenščak, dodavši da su razdjelnici i zone centralnih toplinskih sustava također problem.

Ministar Ćorić im je odgovorio da će nastojati smanjiti troškove ulaganja u alternativne mjere energetske uštede koje bi, prema procjenama, poduzetnike koji ih ne izvrše mogle stajati oko 700 milijuna kuna dodatnog opterećenja. „To je značajan pritisak i to ćemo nastojati umanjiti jer se ne možemo dovesti u situaciju da naši opskrbljivaču odustanu od ulaganja zbog penala. Što se tiče OIE-a, nakon nekoliko godina agonije s feed in tarifom sustav je sad održiv, ali to ne znači da ubuduće neće doći do dizanja naknada. U energetskoj strategiji imamo par tisuća megavata koji se planiraju instalirati i ne možemo pretpostaviti da će se to dogoditi bez poticanja investitora. U svih šest tehnologija idemo s određenom subvencijom, pri čemu naglašavam da je to kod vjetra i sunca minimalno jer su vrlo blizu tržišne isplativosti“, kazao je Ćorić, dodavši da se premijski model jako razlikuje od feed in tarifa. „To je tržišna utakmica i kvota mora biti manja od tržišnih potreba. Posebno smo pritom pazili da prednost imaju industrije koje imaju multiplikativni efekt,“ rekao je Ćorić. Najavio je da će se tržište plina definitivno liberalizirati prema planu 2021. godine jer u suprotnom gubimo kredibilitet kao država.

Zaključeno je da smo u sklopu Unije preuzeli određene obveze koje moramo ispuniti i tu nema mnogo manevarskog prostora. Ministarstvo će nastojati olakšati opterećenje za gospodarstvo, ali i poduzetnici se moraju na vrijeme pripremati na promjene koje definitivno dolaze.