Rekordno nizak broj nezaposlenih u rujnu

To je već treća godina zaredom da se u rujnu, nakon završetka glavne turističke sezone, smanjuje broj nezaposlenih na HZZ-u, što je u prethodnom razdoblju bilo posve netipično. Temeljni je razlog tome smanjenje pritiska na burzu, odnosno manji se broj osoba posljednjih godina u rujnu prijavljuje na HZZ. Tako je u ovogodišnjem rujnu pritisak na burzu rada bio manji nego prošlogodišnjeg rujna: ukupni je broj ulazaka bio 3,9 tisuća niži, na što je utjecalo smanjenje pritiska iz svih osnovnih statusa koje su osobe koje su se prijavile imale prije prijave – manji je broj onih koji su se prijavili na burzu izravno iz radnog odnosa, neaktivnosti, redovitog školovanja, individualne poljoprivrede i drugih poslovnih aktivnosti. Posljedica je to, s jedne strane, dinamičnije gospodarske aktivnosti (uključujući i turistički bolje posezone), ali istodobno i negativnih demografskih i emigracijskih kretanja. Negativna demografska kretanja (ali i emigracijska) vidljiva su i iz broja prijavljenih na burzu koji dolaze izravno iz redovnog školovanja kojih je sve manje: u prvih devet mjeseci ove godine njih samo 13.226, što je 15% manje nego u istom razdoblju prošle godine te četrdesetak posto manje nego, primjerice, u godinama prije većeg emigracijskog vala (2012. i 2013. godine). Dakle, pritisak na burzu je manji, ali je primjetan i manji izlazak s evidencije nezaposlenih, i to po svim osnovnim razlozima izlaska, od nepridržavanja zakonskih obveza do zapošljavanja. Tako je u godišnjoj usporedbi u prvih devet mjeseci broj osoba zaposlenih preko HZZ-a bio manji (za 15%), kao i u samome rujnu (za 5,1%). I kretanje ukupnoga broja zaposlenih koji je na mjesečnoj razini pao i u kolovozu i u rujnu (u rujnu za 0,9%), upućuje na činjenicu da su kretanja u sferi nezaposlenosti još uvijek dinamičnije pozitivna nego u sferi zaposlenosti.

Istodobno, rast potražnje za radom još je uvijek izuzetno visok: prema OVI indeksu Ekonomskog instituta, na godišnjoj je razini u rujnu potražnja bila 24,4% viša (u prvih devet mjeseci 29,4% viša), a broj slobodnih radnih mjesta na HZZ-u 8,1% viši (u prvih devet mjeseci za 3,4%). Time se nameće zaključak da je ostvarena sadašnja razina nezaposlenosti strukturna (posljedica kvalifikacijske neusklađenosti ponude i potražnje za radom).

Nerealizirana potražnja za radnicima za poslodavce znači ograničenje rasta njihovih tvrtki, što u konačnici znači ograničenje rasta hrvatskoga gospodarstva. Zbog nekonkurentnosti hrvatskoga tržišta rada, zasad se u većoj mjeri nedostatak radne snage ne kompenzira imigracijskim kanalom, što potvrđuju i neispunjene kvote. Naime, prema podacima MUP-a, posljednja objavljena iskorištenost kvota (na dan 19. 10. 2018. godine) pokazuje da je približno trećina kvote ostala nepopunjena.

Time se osnovni problem tržišta rada pomiče s nezaposlenosti temeljene na nedostatnoj potražnji za radom prema nedostatku radne snage i neusklađenosti ponude i potražnje za radom koji ograničavaju dinamiku rasta hrvatskoga gospodarstva.