Rast turističkih noćenja

Kada se promatra samo taj mjesec, ovogodišnja razina turističkih noćenja rekordna je, što predstavlja vrlo povoljan rezultat jer se u srpnju, nakon kolovoza, ostvari najviše noćenja. Spomenuti rast nastavak je pozitivnoga trenda koji diskontinuirano traje od početka 2015. godine, odnosno u tome je razdoblju prekinut samo pet puta.

Na kumulativnoj razini tj. u prvih sedam mjeseci ove godine u komercijalnome smještaju ostvareno je 10,4 milijuna turističkih dolazaka i 48 milijuna turističkih noćenja, što je 6,6% odnosno 5,3% više u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.

Promatrajući cijelu godinu, u hrvatskome turizmu uočljiva je značajna sezonalnost. Osim toga, samo se u dva mjeseca u godini (u srpnju i kolovozu) u Hrvatskoj ostvari oko 60% noćenja cijele godine. Izraženost sezonalnosti hrvatskog turizma još je uočljivija ako se usporedi taj pokazatelj (udio srpnja i kolovoza u turističkim noćenjima na razini cijele godine) s drugim europskim mediteranskim zemljama, gdje Hrvatska ima najveći udio, pa je, prema tom pokazatelju, najviše izložena rizicima sezonalnosti.

Uz izraženu sezonalnost, u hrvatskom turizmu prisutna je i prostorna ograničenost. Naime, u samo trima županijama, Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, bilježi se približno dvije trećine ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj na razini cijele godine, odnosno čak 95% noćenja ostvari se samo u sedam primorskih županija, što također predstavlja preveliku (osim vremenske) prostornu koncentriranost. Prema našim izračunima procjenjujemo da se u srpnju pod utjecajem noćenja turista povećao broj stanovnika u primorskim županijama pri čemu se najviše ističe Istarska županija sa porastom broja stanovnika od 119% u srpnju u odnosu na razdoblje izvan sezone. Nakon Istarske županije slijede Zadarska sa 63% rasta, Šibensko-kninska sa 57%, Dubrovačko-neretvanska 52%, Primorsko-goranska 51% i Splitsko-dalmatinska sa 39%.