Rast deficita u tekućim transakcijama


Objavljeno: 07. 10. 2019. , Ažurirano: 09. 10. 2019.


U drugom je kvartalu ostvaren manjak u tekućim transakcijama RH s inozemstvom u iznosu od 512 milijuna eura, dva i pol puta viši nego u istom razdoblju prošle godine. Rast deficita tekućih transakcija posljedica je pogoršanja na deficitarnim podračunima (robe i primarni dohodak), koja su bila znatno viša od rasta suficita na suficitarnim podračunima (usluge i sekundarnu dohodak). Pritom je najznačajnije pogoršanje ostvareno u razmjeni roba s inozemstvom uslijed toga što je uvoz roba povećan čak deset puta više nego izvoz roba (uvoz je povećan za 547 milijuna eura, izvoz za samo 54 milijuna eura). Rast deficita na podračunu primarnog dohotka uvećan je za 112,2 milijuna eura odnosno za 47%, najviše kao posljedica rasta rashoda od izravnih ulaganja (pritom najviše dividende i povlačenja dobiti iz kvazi-korporacija). Istodobno je suficit na podračunu usluga porastao za tek 126 milijuna eura (6,2%), a suficit na podračunu sekundarnog dohotka za 81 milijun eura (14,2%). Odnosno, deficiti na računima roba i primarnog dohotka povećani su triput više nego što su povećani suficiti na računima usluga i sekundarnog dohotka.

Niti znatan rast suficita (88,3%) na računu kapitalnih transakcija (zbog rasta sredstava iz EU fondova) nije bio dovoljan da pokrije deficit u tekućim transakcijama te je zajedno na ova dva računa ostvaren deficit od 174 milijuna eura (različito od drugoga kvartala prošle godine kada je ostvaren suficit).

To ukupno znači da rast neravnoteže na robnom podračunu ne mogu dinamikom rasta slijediti suficitarni podračuni, a najviše se pritom misli na najveći podračun usluga. Naime, zbrojeno je na podračunu roba i usluga u prvom dijelu ove godine ostvaren deficit u iznosu od 3,2 milijarde eura, što je 25% više nego u prvom polugodištu prošle godine.

Zasad se na razini četiri kvartala zadržao suficit u tekućim transakcijama te je iznosio 309 milijuna eura, što je razina od 0,6% BDP-a (znatno manje nego u 2018. godini kada je iznosio 1,9% BDP-a). S obzirom na kontinuirani rast robnog deficita i sporiji rast suficita u razmjeni usluga, moguće je da će ove godine biti ostvaren deficit što bi bilo prvi put nakon pet godina. No, kada se tekućim pridodaju i kapitalne transakcije, očekujemo i dalje suficit, iako se i ovdje on znatno smanjio (u posljednja je četiri kvartala iznosio 2,3% BDP-a, 0,9 postotnih bodova manje nego u 2018. godini).