Objavljeno: 28. 02. 2020. , Ažurirano: 02. 03. 2020.

U posljednjem prošlogodišnjem kvartalu ostvarena je nešto niža stopa rasta, od 2,5 posto, u odnosu na prethodni kvartal u kojem je iznosila 2,9 posto. U odnosu na sve prethodne kvartale zadržana je približno ista dinamika rasta osobne i državne potrošnje te je znatnije povećana dinamika rasta izvoza usluga, ali je donekle usporena dinamika rasta investicija i robnog izvoza. Ostvarenom rastu BDP-a u posljednjem kvartalu osjetno je pridonio i tek neznatan porast vrijednosti uvoza od 0,1 posto, na čije je kretanje utjecao realan pad vrijednosti izvoza usluga od 3,1 posto u odnosu na posljednji kvartal 2018. godine.

Za cijelu 2019. godinu rast BDP-a iznosio je 2,9 posto, što znači da je bio 0,2 postotna boda dinamičniji nego u prethodnoj godini. Pritom je povećana dinamika rasta svih kategorija ukupne potražnje, a rast je najviše ubrzan kod investicija u fiksni kapital te kod državne potrošnje. Ipak, zbog različitih udjela pojedinih kategorija u strukturi ukupne potražnje, na ukupan rast BDP-a pojedinačno je najviše utjecao rast osobne potrošnje, potom investicija u fiksni kapital, a nešto manji utjecaj imali su izvoz usluga, robni izvoz te državna potrošnja. Međutim, ako se izvoz roba i usluga promatra kao jedinstvena kategorija potražnje, onda je njihov rast premašivao rast ostalih kategorija, pa tako i rast osobne potrošnje. Osobna potrošnja nastavila se povećavati najviše pod utjecajem pozitivnih trendova na tržištu rada, kretanja neto plaća te kreditne aktivnosti poslovnih banaka, dinamika rasta investicija najviše se može povezivati s korištenjem sredstava EU fondova, dok je izvoz usluga i dalje rastao, ponajprije pod utjecajem dobrih ostvarenja u turizmu. Robni izvoz istodobno je najviše rastao pod utjecajem povećanog izvoza farmaceutskih proizvoda te motornih vozila i dijelova.

S obzirom na ostvareni rast ukupne potražnje te osjetno usporavanje rasta uvoza roba i usluga, povećana je domaća proizvodnja, pri čemu je najveći rast bruto dodane vrijednosti ostvaren u grupi djelatnosti koja objedinjuje trgovinu na veliko i malo, prijevoz i ugostiteljstvo te u građevinarstvu. Kod prerađivačke industrije je, nažalost, i drugu godinu zaredom zabilježen realan pad bruto dodane vrijednosti, i to u visini od 1,6 posto.

Za većinu članica EU27 još nisu objavljene stope rasta BDP-a u prošloj godini, ali prema posljednjim procjenama Europske komisije Hrvatska je s ostvarenom stopom rasta od 2,9 posto bila na desetome mjestu među članicama EU i na sedmome u usporedbi sa zemljama srednje i istočne Europe (EU10). Još je važniji podatak da se u prošloj godini Hrvatska nalazila među samo četiri članice EU čiji je rast, u godini obilježenoj usporavanjem globalnoga gospodarstva, dinamiziran u odnosu na 2018. godinu. Bitno je napomenuti i da je Hrvatska u 2019. godini konačno dostigla realnu razinu BDP-a iz pretkrizne 2008. godine te da je dostigla, a vjerojatno i premašila, najvišu razinu razvijenosti u odnosu na prosjek EU27 od 64 posto, koju je također imala u 2008. godini.