Proširenje deficita tekućih transakcija u prvom kvartalu
Proširenje deficita tekućih transakcija u prvom kvartalu
Objavljeno: 01. 07. 2016. , Ažurirano: 24. 08. 2016.
Deficit na tekućem računu bilance plaćanja koji se uobičajeno ostvaruje tijekom prvoga kvartala (kada utjecaj međunarodnog turizma još nema veće značenje) u ovoj godini je proširen u odnosu na referentno razdoblje prošle godine. Naime, ostvaren je manjak u vrijednosti od 1,6 milijardi eura, što je u međugodišnjoj usporedbi 25,6% više te ujedno i najviše unatrag četiri godine.
Proširenje deficita tekućeg računa ostvareno je na temelju nepovoljnijih ostvarenja na svim podbilancama: proširenje deficita na deficitarnim (robni i primarni dohodak) te sužavanje suficita na suficitarnima (usluge i sekundarni dohodak).
Proširenje deficita na podbilanci roba, ostvareno je uslijed nepovoljnog pomaka u dinamikama rasta uvoza i izvoza: uvoz je apsolutno povećan više nego izvoz za 10,7%, što se može povezati s blagim oporavkom domaće potrošnje nakon šest godina pada. Naime, koncept gospodarskog rasta nije se u svojoj biti promijenio te se i dalje u velikoj mjeri temelji na potrošnji inozemnih roba, a takav koncept neminovno nosi pogoršanje salda robne razmjene i ravnoteže cijeloga tekućeg računa bilance plaćanja (budući da je izvozna baza ograničena).
Deficit je proširen i na podbilanci primarnog dohotka u uvjetima rasta rashoda i pada prihoda. Rashodi su povećani (+17,2%) primarno uslijed veće vrijednosti zadržane dobiti (+250%), što je ujedno i njena prva pozitivna vrijednost unatrag godinu dana.
Na podbilanci usluga suficit se blago suzio, iako je turizam (koji čak i u ovo doba godine predstavlja uslugu s najvećim suficitom) polučio bolje rezultate nego u istom razdoblju prethodne godine (rast suficita na podbilanci putovanja za 11,8%, pritom rast prihoda za 16,2%). Negativnom kretanju na podračunu usluga je, naime, najviše pridonijelo pogoršanje pri razmjeni tzv. ostalih usluga s inozemstvom pri kojem je ostvaren deficit, za razliku od istog razdoblja prošle godine kada je ostvaren suficit.
Iako je stanje na tekućem računu nešto nepovoljnije nego prošle godine, razine su i dalje niske, u skladu sa skromnom dinamikom gospodarskog oporavka i domaće potražnje, uslijed čega ne očekujemo vraćanje deficita na račun bilance plaćanja u kraćem razdoblju (u posljednja četiri kvartala ostvaren je suficit na razini od 4,4% BDP-a u čemu je uključen učinak gubitaka banaka u stranom vlasništvu nakon konverzije kredita u CHF).
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:
U prvom kvartalu stanje na tekućem računu platne bilance lagano je pogoršano na temelju lošijih ostvarenja na svim podbilancama, no ostaje visok suficit (4,4% BDP-a) za razdoblje od posljednjih četiri kvartala. Očekujemo održanje suficita na tekućem računu u kraćem razdoblju.