Objavljeno: 30. 04. 2020. , Ažurirano: 30. 04. 2020.

Vlada RH prihvatila je danas Program konvergencije RH za 2020. i 2021. godinu koji je dužna izraditi radi izvještavanja te usklađivanja ekonomske politike sa zajedničkim definiranim ciljevima i odredbama EU.

Za razliku od prošlogodišnjeg programa koji se temeljio na prisutnim pozitivnim trendovima u gospodarstvu i predviđao umjereno optimistične trendove u razdoblju koje je obuhvaćao, ovogodišnji je program konvergencije u najvećoj mjeri definiran prisutnom globalnom pandemijom uzrokovanom koronavirusom. Stoga su procjene navedene u njemu odraz realne i neočekivane situacije, a popraćene su velikom dozom neizvjesnosti s obzirom na to da su konačni intenzitet i trajanje pandemije i dalje nepoznanica.

Smjer u kojem će ići Program, pogotovo kada je ova godina u pitanju, mogao se očekivati  na temelju svakodnevnih vijesti iz gospodarstva i mjera koje se provode radi održavanja ekonomske aktivnosti te ranije objavljenih procjena globalnih institucija. Početkom travnja Međunarodni monetarni fond objavioje svoje procjene prema kojima bi globalni BDP u ovoj godini trebao biti 3,0% manji nego u prošloj godini, BDP Europske unije 7,1% manji, a Hrvatska bi s padom od 9,0%, nažalost, trebala biti među članicama s najvećim padom BDP-a. Pritom je MMF još u listopadu, dakle prije samo šest mjeseci, predviđao da će rast svjetskoga gospodarstva u ovoj godini iznositi 3,4%.

Svjetska banka je, također početkom travnja, objavila svoje procjene prema kojima bi pad BDP-a u Hrvatskoj u ovoj godini trebao iznositi 6,2%. Svoju su procjenu takvog pada analitičari Svjetske banke protumačili očekivanim snažnim padom prihoda od turizma, padom vrijednosti robnog izvoza, posebno pod utjecajem zbivanja na najvećim izvoznim tržištima, ponajprije Italiji, padom zaposlenosti u radno intenzivnim sektorima, znatno manjom sezonskom zaposlenosti te dodatnim pritiskom povratka radnika iz inozemstva na rast nezaposlenosti.

Procjene obuhvaćene danas prihvaćenim Programom pokazuju da Vlada RH u ovoj godini očekuje pad BDP-a od čak 9,4%, na što će najviše utjecati pad vrijednosti izvoza roba i usluga, posebno izvoza usluga u čijoj su strukturi prihodi od turističkih usluga činili oko 70%. Do snažnog će pada doći i kod domaće potražnje, točnije osobne potrošnje i bruto investicija, dok bi državna potrošnja, snažno definirana mjerama koje se provode za zaštitu gospodarstva, trebala biti jedina kategorija potražnje koja će i dalje bilježiti rast. Prema aktualnim procjenama, takav bi pad gospodarstva trebao biti kratkotrajan, odnosno u 2021. godini trebalo bi doći do rasta BDP-a od 6,1%, i to uz oporavak svih kategorija potražnje i izrazito visok rast izvoza roba i usluga pod utjecajem niske baze. Ta procjena sukladna je procjenama navedenih i drugih globalnih institucija da će globalno gospodarstvo već u 2021. godini obilježiti oporavak, pa takoi MMF za Europsku uniju i za sve njezine članice u 2021. predviđa ponovni rast BDP-a.

Procjene kretanja BDP-a povezane su, naravno, s nizom segmenata gospodarstva obuhvaćenih ovim Programom i u izravnoj su vezi primjerice s procjenama kretanja zaposlenosti, prihoda i rashoda proračuna, proračunskog salda te javnog duga. Prethodni program konvergencije RH za razdoblje 2019. do 2020. bio je prilično optimističan u pogledu trendova – predviđao je stalni rast zaposlenosti, lagani pad udjela prihoda i rashoda opće države u BDP-u, postupno povećanje pozitivnog salda opće države do 0,8% BDP-a u 2022. te stalan trend smanjivanja javnog duga do razine od 62,0% u 2022. godini. Međutim, pandemija i nove okolnosti u gospodarstvu poremetile su ove planove, tako da novi program konvergencije predviđa da će broj zaposlenih u ovoj godini pasti za 3,3% uz povećanje anketne stope nezaposlenosti sa 6,6% na 9,5% te da će doći do manjeg pada udjela proračunskih prihoda na 46,4% BDP-a uz istodobno snažno povećanje rashoda na čak 53,3% BDP-a, što će dovesti do manjka proračuna opće države od visokih 6,8% BDP-a. To će, naravno, utjecati na povećanje iznosa javnog duga koji bi na kraju ove godine trebao iznositi 86,7% BDP-a, odnosno dosegnuti najvišu razinu od osamostaljenja RH. Predviđanja su ovih pokazatelja za iduću godinu, u skladu s procijenjenim oporavkom BDP-a, znatno optimističnija, ali i dalje lošija od ostvarenih u 2019. godini. Točnije, čak i po najboljem scenariju Hrvatska će, kao i globalna ekonomija, tijekom duljeg razdoblja osjećati posljedice prisutne pandemije.

Pritom treba napomenuti da sve ove procjene i promjene u odnosu na prošlogodišnji program ne bi trebale imati utjecaja na ocjenu i percepciju Hrvatske od strane Europske komisije i drugih institucija jer su potaknute globalnom situacijom i Hrvatska se po tome bitno ne razlikuje od niza drugih zemalja, pa tako ni drugih članica EU.