Prognoze hrvatskoga gospodarskog rasta

Tema analize jesu prognoze hrvatskoga gospodarskog rasta iz stranih i domaćih izvora, njihove usporedbe s ostvarenjem u 2015. godini te aktualne prognoze za ovu i sljedeću godinu.

U okolnostima većih neizvjesnosti koje prate krizna razdoblja i razdoblja nakon krize, prognoze za 2015. godinu pokazale su se podcijenjenima. One su za ovu i za 2017. godinu ponovno pod utjecajem značajnih rizika. S jedne strane, onih koji izviru iz okruženja s čijim je gospodarstvima Hrvatska povezana (osobito područjem EU s kojim Hrvatska ostvaruje bazu međunarodne razmjene roba i usluga), a s druge, onih s unutarnjeg tržišta odnosno sposobnosti i brzine ostvarenja povlastica koje proizlaze iz članstva u EU (u prvom redu iskorištavanje sredstava iz fondova EU) te usvajanja strukturnih reformi koje rezultiraju rastom konkurentnosti. Pritom su prognoze rasta za 2017. godinu pod dodatnim pritiskom neizvjesnosti povezanih s aktualnim pitanje izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU, što bi nepovoljno moglo utjecati na gospodarski rast u EU, posebno članica eurozone te političke stabilnosti u Hrvatskoj odnosno uspješnosti funkcioniranja nove Vlade.

Zasad i strani i domaći izvori procjenjuju rast u ovoj i sljedećoj godini u prosjeku oko 2%, što ostaje uglavnom ispod razine rasta članica EU sličnih gospodarskih značajki i znači zaostajanje u razvijenosti od prosječne razvijenosti ovih zemalja. Naime, Hrvatskoj, koja je tijekom krize izgubila 11% BDP-a, nužne su više stope samo da bi nadoknadila zaostajanje za 2008. godinom, što usporedive zemlje nemaju (osim Latvije i Slovenije koje i dalje ostvaruju BDP ispod razine 2008. godine, no sa znatno blažim zaostatkom nego Hrvatska i s boljom pozicijom gospodarske razvijenosti).

HGK također procjenjuje razine rasta u ovoj i sljedećoj godini oko jednake razine, odnosno 2,2% u 2016. te malo ubrzanje do 2,4% u 2017.