Vrijeme održavanja: 22.04.2021.

Objavljeno: 22. 04. 2021. , Ažurirano: 22. 04. 2021.

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za sektor prometa predviđeno je 5,5 milijardi kuna. Obuhvaćen je nastavak ulaganja u modernizaciju prometne infrastrukture, sveobuhvatna reforma željezničkog, cestovnog i zračnog prometa, kao i reforma pomorstva i unutarnjih plovnih puteva.

"Očekujemo značajne promjene u cilju postizanja energetski održivog prometa i ispunjavanje ambicioznog europskog cilja o udjelu od 14 posto obnovljivih izvora energije u prometu. Stoga Hrvatska gospodarska komora podržava aktivnosti koje će povećati udio korištenja naprednih biogoriva za prijevoz, povećati elektromobilnost i potaknuti razvoj infrastrukture za vodik," rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš povodom predstavljanja NPOO-a u segmentu prometa članicama HGK i relevantnim komorskim Udruženjima i Zajednicama.

Radoš je istaknuo i da u Komori ovaj plan vide kao priliku da se potakne izgradnja infrastrukture i nabava vozila na sva alternativna goriva, u što spadaju i tranzicijska goriva kao što su ukapljeni naftni plin i prirodni plin. Hrvatska je izgradila LNG terminal, ali postoji prostor za rast komercijalne potrošnje, posebno u pomorskom prometu i za prijevoz tereta.

Nacrt NPOO-a u dijelu "Razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava" predstavio je državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver.

Bilaver je istaknuo da je EU prepoznala da je i sektor prometa jedan od onih koji je najviše stradao te da će se oni planovi i projekti koji ne budu obuhvaćeni Nacionalnim planom oporavka i otpornosti moći financirati i iz drugih izvora, poput Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Najavio je donošenje strateškog okvira za željeznički promet. "U tijeku je priprema niza zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, slijedi i reforma i unutarnje plovidbe. Cijeli je niz projekata koji se odnosi prelazak prometa na OIE," naglasio je Bilaver.

Predstavljen je popis investicija te je istaknuto da segment prometa u Planu nije ograničen na vidove prometa apostrofirane u preporukama Vijeća EU. Uz ulaganja u gradski i željeznički promet koje vijeće izdvaja kao prioritetne sektore, pridana je važnost cestovnom, pomorskom i zračnom prometu i unutarnjoj plovidbi te njihovoj integraciji u nacionalnu prometnu mrežu.

Na predstavljanju su sudjelovali i članovi relevantnih Udruženja i Zajednica HGK. Tako je zamjenik predsjednika Zajednice za prirodni plin u prometu Moris Gergorić istaknuo da Hrvatska zaostaje za ostalim članicama EU u korištenju alternativnih goriva u prometu, tržište se još razvija i potrebno ga je dodatno poticati. "Zajednica za prirodni plin u prometu se zalaže za veće korištenje prirodnog plina u prometu, kao ekološki i ekonomski prihvatljivog tranzicijskog goriva. Članice EU prepoznale su koristi prirodnog plina, u Europi je danas oko 1,5 milijuna vozila na prirodni plin. Tehnologija je poznata i razvijena, stoga prirodni plin predstavlja dostupnu alternativu klasičnim naftnim gorivima i jedinu alternativu dizelskom gorivu za uporabu u teškim teretnim vozilima. Nacionalni plan oporavka i otpornosti vidimo kao mogućnost da se potakne veće korištenje alternativnih goriva u Hrvatskoj, u što svakako spada i prirodni plin", rekao je Gergorić

Jedno od pitanja sudionika odnosilo se i na dodatna porezna opterećenja kako bi se osigurala bespovratna sredstva. Ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Damir Šoštarić rekao je da je preporuka EK da se ponude olakšice za vozila na alternativni pogon, a u smislu poreza da fokus bude na starija vozila. No, s obzirom na ekonomsku situaciju, odlučili su se ne nametati to dodatno opterećenje građanima.

Što se tiče pojedinih vrsta alternativnih goriva, u ovom trenutku nisu definirali koliko će sredstava biti izdvojeno primjerice za vodik ili sintetička goriva. U nekim segmentima su projekti već dosta unaprijed definirani, poput željezničke reforme na kojoj je i EK inzistirala. U segmentu javnog linijskog prijevoza i nabave vozila na alternativni pogon pozivi će biti otvoreni svima.

Istaknuto je da će i dio projekata biti financiran kroz druga ministarstva, poput punionica kroz Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja ili digitalizacija određenih procesa kroz Središnji ured za razvoj digitalnog društva. Jedan upit ticao se i financiranja zračnoga prometa, gdje je istaknuto da postoji dosta poteškoća s opravdavanjem financiranja takvih projekata u smislu ekološki prihvatljivih ulaganja, ali da je na temelju svijesti o problemima zračnih luka uzrokovanih pandemijom, Komisija ipak omekšala stav u međuvremenu.

Sudionici su istaknuli da je vrijeme do kada se planira započeti predfinanciranje i krenuti sa sklapanjem ugovora dosta kratko i da bi bilo dobro provesti radionice za potencijalne prijavitelje gdje bi se okviri detaljnije prezentirali, sa čime su se u Ministarstvu složili. Istaknuto je da je intenzitet potpora negdje definiran direktivama, ali da će se ići na maksimalni mogući intenzitet te da se neće pri odabiru koristiti kriterij najbržeg prsta.