Prema konačnim podacima za 2017. robni deficit povećan na 7,9 milijardi eura

Prema tim konačnim podacima izvoz je u kunama povećan za 12,8%, a uvoz za 10,0%. Unatoč najvišoj stopi rasta izvoza u posljednjih sedam godina takav rast uvoza, čija je vrijednost i nadalje znatno veća nego kod izvoza, doveo je do povećanja robnog deficita na godišnjoj razini. Deficit je u kunama povećan za 5,4% i prema konačnim podacima iznosio je 58,7 milijardi kuna, odnosno 7,9 milijardi eura. I prema konačnim podacima Hrvatska je zauzimala približno središnje mjesto među članicama EU prema udjelu robnog izvoza u BDP-a, ali je uz Cipar i Maltu zauzimala i jedno od tri najlošija mjesta po udjelu robnog deficita u BDP-a, na što je utjecala visoka vrijednost uvoza u odnosu na ostvareni izvoz.

Ostali pokazatelji iz strukture robne razmjene nisu se bitnije izmijenili u odnosu na prethodne podatke. Najveći utjecaj na povećanje izvoza u prošloj godini imale su naftna i farmaceutska industrija, ali je značajan rast izvoza zabilježen i kod velikog broja drugih djelatnosti. Pri tome je značajan utjecaj na takva kretanja imalo povećanje globalnih cijena, posebno kada je sirova nafta u pitanju, te globalne potražnje. Najveći rast izvoza je zabilježen prema tradicionalno najznačajnijim tržištima, odnosno Njemačkoj, BiH, Italiji i Srbiji, ali je vrijednost izvoza značajno povećana i prema nekim manje zastupljenim tržištima poput Belgije, SAD i Maroka. U konačnici je unatoč znatnom rastu izvoza na zajedničko tržište Europske unije od 11,1% došlo do blagog smanjenje udjela izvoza na to tržište u ukupnom izvozu, sa 66,4% u 2016. na 64,9% u prošloj godini.