Autor: HGK ŽK Osijek

Predstavljen zakonodavni okvir za poljoprivredno zemljište i OPG-ove u ŽK Osijek


Objavljeno: 04. 05. 2017. , Ažurirano: 11. 05. 2017.


U Županijskoj komori Osijek 8. je svibnja održana prezentacija i rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Nacrtu prijedloga Zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Sudionici su bile poljoprivredne tvrtke, zatim obiteljska poljoprivredna gospodarstva, predstavnici općina i gradova te nadležnih institucija u vezi s poljoprivrednom proizvodnjom.

Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, u uvodnom izlaganju istaknuo je da je tijekom pet mjeseci izrađen novi prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, čijom bi se primjenom u funkciju stavile dodatne količine državne zemlje tj. male i zapuštene parcele u državnom i privatnom vlasništvu.

Raspodjela zemljišta bit će obavljena u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, županijama, Agencijom za poljoprivredno zemljište i Državnim odvjetništvom.

U ARKOD-u,  nacionalnom sustavu identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj, trenutno je upisano 1,1, milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, a cilj je staviti u funkciju i zemljište koje se vodi kao šumsko, premga nije pogodno za šume te ga je potrebno promijeniti u poljoprivredno.

Prioritet prilikom dodjele zemlje imat će mladi poljoprivrednici i oni koji su u posjedu pet i više godina. Važan čimbenik u dodjeli zemlje jest domicilnost te da se OPG bavi stočarskom proizvodnjom.

Prema novom Zakonu, 65% sredstva od zakupa, koji će biti ograničen na najviše 25 godina s mogućnošću produljenja, ide jedinicama lokalne samouprave, 25% državi, a 10% županijama.

Javna rasprava o Zakonu traje do 14. svibnja. Tijekom rasprave bilo je prijedloga da se daruje državna zemlja mladim poljoprivrednicima, da ne odlaze iz sela Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema te da sva državna zemlja ide na prodaju.

Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore vjeruju da će se donošenjem novog zakona dio trenutnih problema oko zemljišne politike riješiti, ali  nisu suglasni da se cijena obvezne analize zemljišta određuje po ARKOD-čestici, što znači da će isti iznos platiti poljoprivrednik koji obrađuje pola ha i onaj koji obrađuje velike površine pod jednom česticom.

Prodaja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH može se ostvariti na temelju Javnog natječaja po tržnoj cijeni koju utvrđuje Agencija, osim poljoprivrednog zemljišta koje graniči s građevinskim područjima.

Agencija može otkupiti privatno poljoprivredno zemljište po tržišnoj cijeni koju utvrđuje nadležna porezna uprava.

Na kraju iscrpne rasprave i mnogih pitanja sudionika, istaknuto je da nositelji prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u RH ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe do 2020. godine.

Nacrt prijedloga Zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima definirao je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kao organizacijski oblik u kojem se obavljaju gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti te način i uvjete za upis u Registar OPG-ova u skladu sa zakonom.

Fizička osoba ne može istovremeno imati prijavljen obrt prema posebnom Zakonu za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i OPG prema ovom Zakonu. Status OPG-a određuje se prema pretežitom udjelu glavne odnosno dopunske djelatnosti, od proizvodnje, prerade do usluga.

OPG se, radi obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede, obavezno upisuje u Registar OPG-a u skladu sa Zakonom, ako ima ekonomsku veličinu gospodarstva veću od 3.000 eura.

Za obveze koje nastaju u obavljanju gospodarske djelatnosti poljoprivrede odgovaraju nositelji OPG-a ukupnom imovinom te članovi OPG-a kao solidarni jamci. Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv nositelja OPG-a i članova ne može se provesti na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje.

Pri kraju sastanka nekoliko je riječi bilo o programu ruralnog razvoja, podmjeri 4.1 potpore za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva. Natječaj je otvoren 24. travnja, a obuhvaća sektor voća i povrća, stočarstva i peradarstva te zbrinjavanje i korištenje stajskoga gnojiva.

Intenzitet potpore je 50%, s tim da je maksimalni iznos potpore po projektu 1.000.000 eura, osim za početnike za koje je maksimalni iznos 100.000 eura. Za mlade poljoprivrednike povećanje intenziteta je 20%, uz uvjet da je osoba mlađa od 41 godine, a podnošenje prijave je do 2. lipnja.

Natječaj je odvojen za mikro, male i srednje korisnike od natječaja za velike korisnike.

Na je kraju sastanka rečeno da reformski paket, osim navedenih Zakona o poljoprivredi, sadrži i Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj savjetodavnoj službi  i Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori koji će se donijeti u prvoj polovini ove godine, a u trećemu kvartalu će se donijeti novi Zakon o poljoprivredi.