Predsjednik HGK primio u nastupni posjet veleposlanika Japana

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović primio je u nastupni posjet veleposlanika Japana u Republici Hrvatskoj Nj.E. Isu Masata, u čijoj pratnji je bio Toyokazu Ichimura, tajnik veleposlanstva zadužen za gospodarske odnose.

Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana, koji je na snagu stupio 1. veljače 2019. godine, značajno je smanjio administrativne barijere, posebno za određene prehrambene proizvode, što je hrvatskim tvrtkama olakšalo pristup japanskom tržištu, ali i japanskim gospodarstvenicima koji imaju interesa za suradnju s poslovnim subjektima u našoj zemlji.

"Statistički podaci o robnoj razmjeni govore da još ima puno prostora za unaprjeđenje gospodarskih odnosa između dvije zemlje", kazao je predsjednik HGK.

Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Japana prošle godine je iznosila oko 86 milijuna američkih dolara. U Japan nešto više izvozimo nego uvozimo, a najznačajniji izvozni hrvatski proizvod u ovu zemlju je tuna. Na izvoz svježe ili rashlađene ribe otpada 77 posto od ukupnog izvoza u Japan, a izvozi se i drvna građa, turbomlazni motori i druge plinske turbine. Iz ove zemlje najviše uvozimo razne strojeve, aparate i instrumente, potom lijekove,  motocikle i bicikle i automobile.

Iso Masato, veleposlanik Japana i Luka Burilović, predsjednik HGK-a ; Izvor: HGK

Prema podacima DZS-a, prošle je godine Hrvatsku posjetilo 4.770 japanskih turista, što je 35 posto manje u odnosu na 2020. godinu, te je ostvareno 14.451 noćenja ili 4,4 posto manje u odnosu na 2020. Prosječan broj noćenja po dolasku u 2021. iznosio je 3,0.

Ove brojke su znatno manje u odnosu one ostvarene predpandemijske 2019. godine kada je Hrvatsku posjetilo 150.217 japanskih turista koji su te godine ostvarili 233.312 noćenja. 

"Vjerujem da će se naši turisti vratiti u Hrvatsku. S obje strane postoji interes da se Japan i Hrvatska povežu komercijalnim direktnim letom, to bi se moglo ostvariti tijekom 2023.", kazao je veleposlanik Masata.

Na sastanku je zaključeno da treba aktivnije raditi na povezivanju hrvatskih i japanskih tvrtki, kako bi se vidjelo koja su područja najzanimljivija za suradnju. Energetika je svakako jedno od njih, a kao dobar primjer suradnje istaknuta je znanstvena razmjena na području nuklearne fuzije.