Vrijeme održavanja: 30.11.2020.

Sport u RH zapošljava 67 tisuća ljudi, a u ukupnom udjelu BDV-a sudjeluje s 3,75 posto ili 1,39 milijarde eura

Objavljeno: 30. 11. 2020. , Ažurirano: 30. 11. 2020.

"Prosječan euro uložen u sport u Hrvatskoj generira 74 centa domaće bruto dodane vrijednosti što je vrlo visok udio za malo otvoreno gospodarstvo poput hrvatskog. Osim turizma, kao jedne od najznačajnijih hrvatskih gospodarskih grana, sektori koji imaju najveću korist od sporta su usluge smještaja i posluživanja hrane te trgovina na malo. Na svaki euro stvorene bruto dodane vrijednosti u djelatnostima izravno vezanima za sport, dodatnih 58 centi stvara se u opskrbnim mrežama. To je iznad prosjeka cijeloga gospodarstva", istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović na Konferenciji o investicijama u sport u organizaciji HGK i Hrvatskog olimpijskog odbora.

Naglasio je kako je upravo sport višestruko dokazan kao najuspješniji proizvod s oznakom "Made in Croatia". "Hrvatskoj sport i dalje puno više donosi nego što ulažemo u njega. Po izdvajanju novca za sport pri samom smo dnu i to treba mijenjati. Vjerujem da možemo biti i još bolji kad se stvore uvjeti o kojima će biti riječi na današnjoj konferenciji", poručio je Burilović.

Luka Burilović.jpg
Luka Burilović, predsjednik HGK; Izvor: HGK.


Rezultati satelitskog računa sporta za RH kojim se procjenjuje ekonomski značaj sporta pomoću input-output tablica pokazali su da je sport pridonio bruto dodanoj vrijednosti zemlje s 878 milijuna eura u 2015. godini, odnosno 1,39 milijardi eura ukupno (uključujući neizravne učinke u opskrbnim mrežama). To odgovara udjelu od 3,75 posto ukupne bruto dodane vrijednosti u Hrvatskoj. Sport je također omogućio i zaposlenje 44.800 osoba izravno, odnosno 67.100 osoba sveukupno, što odgovara udjelu od 2,88 posto, odnosno 4,31 posto ukupne zaposlenosti u zemlji.

Zlatko Mateša.jpg
Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora; Izvor: HGK.


Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbor Zlatko Mateša je poručio kako je HGK prepoznala višedimenzionalnost sporta. "Do sada kao društvo nismo prepoznali gospodarsku važnost sporta, a Komora je idealna institucija i platforma da to promijenimo. Sport u BDV-u Hrvatske ima vrlo značajnu poziciju u usporedbi s mnogim drugim gospodarskim granama, rekao bih čak i dominantnu", kazao je Mateša, uz napomenu kako je odluka vlade da sport bude dio ministarstva turizma dobra jer se te djelatnosti nadopunjavaju i predstavljaju odličnu osnovu za daljnji razvoj Hrvatske.

Nikolina Brnjac.jpg
Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta; Izvor: HGK.


Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac je izjavila da je ulaganje u sportsku infrastrukturu jedan od temeljnih preduvjeta za daljnji razvoj sporta. "Vlada je osigurala povećano izdvajanje za sport od 2016. godine, a u četiri godine taj iznos povećan za sto posto, sa 200 na 400 milijuna kuna. Nastavit ćemo naše aktivnosti u tom smjeru, s tim da su naši najveći napori u ovom trenutku usmjereni na pomoć sportskom sektoru u doba pandemije. Do sada smo osigurali potpore za očuvanje radnih mjesta te potpore nacionalnim savezima za održavanje natjecanja, a činimo sve kako bi i u sljedećim tjednima sektor sporta ovo teško razdoblje prebrodio sa što manje negativnih posljedica", rekla je Brnjac.

Zdravko Marić.jpg
Zdravko Marić, ministar financija; Izvor: HGK.


Ministar financija Zdravko Marić također se osvrnuo na utjecaj pandemije na sportski sektor kazavši da teške odluke koje je Vlada donijela imaju neminovne posljedice i na tu branšu. "Odredili smo da nam je zdravlje prioritet, ali ne smijemo zanemariti i gospodarstvo. Profesionalni sport nastavlja svojim putem, ali ni tu nije lako provoditi aktivnosti. Moramo staviti naglasak i na rekreativni sport koji utječe na mentalno i zdravstveno stanje građana te sport koji je usmjeren na djecu i mlade. Stoga nikako ne bi smjeli zanemariti ulaganju u bazičnu infrastrukturu, od škola do igrališta te stručnjaka koji tu djecu treniraju i odgajaju. To će nam omogućiti da i dalje dajemo vrhunske sportske rezultate i da sport i dalje bude najbolji ambasador Hrvatske", poručio je Marić.

Kolinda Grabar Kitarović.jpg
Članica Međunarodnog olimpijskog odbora Kolinda Grabar-Kitarović; Izvor: HGK.


Kolinda Grabar Kitarović
, članica Međunarodnog olimpijskog odbora, naglasila je da unatoč trenutnoj situaciji moramo razmišljati unaprijed. "Zato je važno da smo danas ovdje i pričamo o ulaganjima u sport. Pri tome ne mislim samo na infrastrukturu, već i ljude koji se njime bave i odgajaju mlade jer na njihovom entuzijazmu i radu leži uspjeh. MOO ističe solidarnost unutar i među društvima. Svi zajedno moramo raditi na tome da izađemo iz ove krize. Olimpijske igre idu dalje, nadamo se da će se održati iduće godine i pokazati ljudsku otpornost i zajedništvo. Solidarnost je neophodna i nama u Hrvatskoj, kao i dugoročni plan ulaganja u infrastrukturu, od nacionalnog stadiona do drugih objekata. Važna je i dostupnost takvih objekata svima. Posebno u tome moramo poticati djecu i raditi na tjelesnom odgoju", zaključila je Grabar Kitarović.

Detaljno predstavljanje satelitskog računa sporta i studije o investicijama u sport kroz svoja su izlaganja imali Alma Papić iz HOO-a, Anna Kleissner i Günther Grohall iz SportsEconAustria, Themistoklis Kokolakakis sa Sheffield Hallam Universitya te Tomislav Globan s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

"Moramo jasno definirati smjernice za investiranje u sport, a onda u suradnji s privatnim i javnim sektorom raditi na njihovoj realizaciji jer se one isplaćuju kroz više aspekata", istaknula je Papić, a Kleissner i Grohall su se pozabavili definicijama sporta i njegovim direktnim i indirektnim utjecajem na ekonomiju. Zaključili su da sport u najširem smislu doprinosi BDP-u Unije s preko 480 milijardi eura te zapošljava preko 8 milijuna ljudi. U Hrvatskoj se te brojke penju do 13 milijarde eura doprinosa BDV-u i 67.000 zaposlenih. Što se tiče troškova ulaganja u sport, između 50 i 80 posto njih otpada na troškove građenja, dodatnih 10-24 posto na opremanje, dok su troškovi zemljišta relativno niski (oko 5 posto).

Kokolakakis je apostrofirao kako pri ulaganjima u sport treba voditi računa da sadržaji budu što dostupniji, inkluzivniji i polivalentniji kako bi se brže isplatili.

Globan je pojasnio da ulaganja u sport imaju značajne ekonomske učinke na gospodarstvo RH. "Ako gledamo ukupno zaposlenost koju sport generira u Hrvatskoj, to je 67.000 ljudi ili u redu veličine gradova poput Zadra ili Velike Gorice. Ukupni učinci sporta na BDV zemlje je 1,4 milijarde eura ili 3,75 posto ukupnog BDV-a u Hrvatskoj. Multiplikator sporta je 1,58, odnosno za svaki euro BDV-a stvorenog u poduzećima izravno povezanima sa sportom, dodatnih 58 centi stvara se u opskrbnoj mreži tog poduzeća", rekao je Globan, zaključivši da je sport jače povezan s ostatkom gospodarstva nego prosječan sektor u domaćem gospodarstvu.

Sunčana Glavak.jpg
Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu; Izvor: HGK.


Pametnija Europa kroz sport bila je tema izlaganja zastupnika u Europskom parlamentu Tomislava Sokola i Sunčane Glavak te potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravke Šuice.

"Povukli smo oko 320 milijuna kuna za sport iz proračuna EU, ali toga može biti i puno više. Osobno sam podnio amandman da se kroz mehanizam za oporavak ubaci i sport kao jedan od prioritetnih sektora. To je jako važno jer ćemo tako moći povući dodatna sredstva za oporavak od korone", pojasnio je Sokol, a Glavak je dodala da je sport prepoznat kao strateški sektor u politikama EU.

"Prema podacima EP-a iz 2019., preko 7 milijuna ljudi radi na poslovima vezanim uz sport, to je 3,5 posto ukupno zaposlenih u EU, a doprinos sporta je gotovo 294 milijarde eura. Svi smo svjesni pandemije i njenog utjecaja na sport. Nas je sport uvijek dizao kad je bilo teško i uvjerena sam da ćemo sve potencijale koji nam se nude iskoristiti na najbolji mogući način", rekla je Glavak, uz napomenu da nam se nude najizdašnija sredstva do sada.

Šuica je poručila kako će prijedloge i zaključke s konferencije prenijeti povjerenicima Komisije. "Mi neumorno radimo na pronalasku cjepiva, no samo cjepivo nije dovoljno da sportski sektor dovede na održiv put oporavka. Prema našim istraživanjima, procjenjuje se da će se sektor smanjiti za 20-ak posto. To će imati posljedice na radna mjesta, posebno na male klubove. Zato moramo brzo reagirati i pronaći prava rješenja za potpuni oporavak sportskog sektora. Prvi prioritet je da nastavimo pružati financiranje gdje god je to potrebno", naglasila je Šuica.